"Kolektivna trauma": Negativne posljedice čitanja loših vijesti

„Simptomi kolektivne traume su široko rasprostranjeni”, kazao je stručnjak za traumu i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvard dr Ričard F. Molika.

„Mnogi od simptoma, osećaj tjeskobe i umora, mogu biti poznati. Ali, jedan zaslužuje da se posebno pomene, a to je utrnulost” objasnio je dr Molika za It Dis, Not Det.

Prema njegovim riječima, velika količina loših vijesti uzima svoj danak.

„Naši odgovori na pandemiju i kontinuiranu nesigurnost, podstaknuti nepreglednim vijestima, kreću se od hiperaktivacije (refleksa borbe ili bijega) do utrnulosti (obamrlosti, ukočenosti)”, objašnjava doktor i dodaje da te reakcije mogu da ostanu prisutne dugo nakon izlaganja traumi.

Vremenom, prevelika izloženost lošim vijestima može da oštetiti nerve, što može da dovede do utrnulosti i loše vijesti više neće imati nikakav efekat na vas.

„Mogli biste da osjetite anksioznost koja djeluje u pozadini. Tokom dana možda nećete ništa osjećati, ali noći bi mogle da budu praćene nesanicom ili noćnim morama”, kaže doktor.

Važno je da odvojite više vremena za brigu o sebi i jednostavno budete svjesni efekta „dumskrolinga” (konzumiranja velike količine negativnih vijesti odjednom). Ovo su neki od njegovih savjeta koji mogu da vam pomognu u borbi sa pretjeranim uticajem konzumiranja loših vijesti.

Ograničite vrijeme koje provodite na internetu

Cilj je da obezbijedite predah za svoj nervni sistem, jer konstantno izlaganje negativnim informacijama je za ovaj sistem pogubno.

Provodite više vremena u prirodi

Vrijeme provedeno u šumi, koje Japanci nazivaju „šumskim kupanjem”, sniziće hormone stresa i smanjiće osećaj tjeskobe, umora i depresije, a ima i druge zdravstvene prednosti.

Budite pažljiviji dok čitate ili gledate loše vijesti

Dok konzumirate informacije, činite to svjesno, pokušavajući da se zadržite u sadašnjosti.

Jedan potencijalni razlog zašto vijesti toliko utiču na nas je takozvana „pristrasnost negativnostima”, poznati psihološki pojam koji znači da više pažnje obraćamo na sve najgore što se dešava oko nas.

Smatra se da se to razvilo kako bi nas zaštitilo od opasnosti i pomaže da objasni zašto su mane neke osobe upadljivije nego njene vrline, zašto gubici mnogo više utiču na nas nego dobici i zašto strah mnogo više motiviše od prilike, piše BiBiSi.

Dakle, sledeći put kad zateknete sebe kako provjeravate naslove po stoti put toga dana, ili nervozno provjeravate vaše društvene mreže, samo se sjetite: vijesti bi mogle da utiču na vas više nego što mislite da im vi dopuštate.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.