Kako je zabrana zaslađenih pića na poslu uticala na zdravlje zaposlenih?
Zabrana prodaje zaslađenih napitaka na poslu može biti jedan od načina da se pomogne zaposlenima da konzumiraju manje tih napitaka i da izgube na težini, pokazuje nedavno istraživanje.
Naučnici su pratili 214 zaposlenih na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku (UCSF) nakon zabrane prodaje zaslađenih gaziranih pića na poslu. Na početku studije ispitanici su konzumirali prosječno litar zaslađenih napitaka dnevno.
Šest mjeseci nakon što je zabrana prodaje stupila na snagu, opala je konzumacija zaslađenih gaziranih napitaka, sportskih i energetskih napitaka, kao i onih s voćnim ukusima i flaširane kafe i čaj na pola litra dnevno. Prosječni opseg struka ispitanika smanjio se 2,1 centimetra tokom studije.
"Bili smo oduševljeni što smo otkrili da ljudi ulažu napor da unose manje tekućeg šećera i da su podjednako smanjili njegov unos i na poslu i u kući", kaže Elisa Epel, potpredsjednica odeljenja za psihijatriju na UCSF-u.
"Nismo samo smanjili prodaju, nego smo i ljude naučili zašto smanjiti unos", kaže Epel. "Oni znaju da zaslađena pića utiču na zdravlje jetre čak i kad nemaju prekomjernu težinu".
Svi su ispitanici bili obuhvaćeni zabranom prodaje zaslađenih napitaka, a polovica je imala sastanke sa zdravstvenim stručnjacima kako bi im se objasnilo koliko je šećera u tim napicima i kako bi se postavili ciljevi za smanjivanje unosa. Ljudi u tim grupama takođe su tri puta kontaktirani kako bi se pratio njihov napredak u smanjivanju unosa zaslađenih pića tokom prvih šest mjeseci zabrane prodaje.
Uz dodatne informacije i podršku ljudi su smanjili unos gaziranih napitaka prosječno 0,7 litara dnevno u poređenju sa grupom koja je bila izložena samo zabrani prodaje i koja je smanjila konzumaciju za samo 0,25 litara.
Među ljudima koji nisu bili gojazni ili imali prekomjernu težinu, prosječna dnevna konzumacija zaslađenih napitaka smanjila se 0,2 litra nakon zabrane prodaje a među gojaznima smanjila se prosečno 0,6 litara dnevno. Prosječna starost ispitanika bila je 41 godina i polovina su bili gojazni.
Rezultati sugerišu da bi poslodavci mogli pomoći ljudima u odabiru zdravijeg načina života što bi sami po sebi teže postigli, kaže Lora Šmit, autorka studije i profesorka na Medicinskom fakultetu UCSF-a.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
