Naučnici otkrili kako je nastalo Plutonovo srce: Iznenadile ih neočekivane vremenske prilike

Agencije
Naučnici otkrili kako je nastalo Plutonovo srce: Iznenadile ih neočekivane vremenske prilike

Nakon detaljnog proučavanja podataka koji su stigli sa sonde "Novi horizonti" stručnjaci su ustanovili šta se događa u poznatoj regiji Tombaug.

Tokom svog leta pored Plutona sonda, misija koju je pokrenula NASA, napravila je fotografije na kojima se vidi da ova patuljasta planeta ima površinu u obliku srca. Novo istraživanje ovog područja ustanovilo je da je ovaj dio Plutona veoma vjetrovit, a ovakve vremenske prilike mogle bi da budu uzrok njegovog srcolikog oblika.

Ovo područje naziva se i regija Tombaug, po astronomu Klajdu Tombaugu, koji je otkrio Pluton 1930. godine. Većina azotnog leda ove patuljaste planete može da se nađe u ovom području. Bazen je u lijevom dijelu srca, dok su na desnom azotni ledenjaci i visoravni. Prije nego što je sonda prošla pored njega, svi su mislili da je Pluton ravničarska planeta, bez raznolikosti u reljefu, ali je situacija potpuno drugačija. On ima puno oblika reljefa i naučnici sada pokušavaju da utvrde zbog čega je to tako.

Atmosfera na Plutonu je oko 100.000 puta ređa nego na Zemlji i sastoji se od azota, ugljen monoksida i metana. Danju se zamrznuto azotno srce Plutona zagrijava taman toliko da isparava, a noću se kondenzuje i ponovo pretvara u led. Istraživači ovu pojavu zovu Plutonovi "otkucaji srca", koji kontrolišu atmosfersku cirkulaciju azotnih vjetrova na njemu.

"Ovo nas dovodi do zaključka da Plutonova atmosfera i njegovi vjetrovi čak iako je gustoća atmosfere veoma niska, mogu da utiču na njegovu površinu", kaže Tanđi Bertrand, astrofizičar i naučnik u NASA, koji je i vodeći autor studije o planetama.

Naučnici su ustanovili da se azotni vetar kreće u suprotnom pravcu u odnosu na rotaciju Plutona i da pokreće toplinu, ledena zrnca i druge čestice koje su blizu njegove površine, ostavljajući pruge u severnim i severnozapadnim područjima.

Otkriveno je i da zapadne vjetrove Plutona izazivaju para azotnog leda na sjeveru i kreiranje leda na jugu. Ovo je jedinstvena atmosferska karakteristika kada su u pitanju planete Sunčevog sistema.

Zapadni vjetrovi se javljaju na četiri kilometra iznad površine Plutona, ali se i vazduh ispod njih brzo kreće, stvarajući smjerove kretanja vjetra oko zapadne granice ledenog bazena. Litice bazena zarobljavaju hladni vazduh gdje se on učvršćuje prije nego što pređe preko te regije. Ove regionalne vremenske pojave mogu da osiguraju bolje razumevanje mračnih pruga i ravnica na zapadu bazena. Naučnici vjeruju da bi se Pluton potpuno promijenio ako bi se vjetrovi kretali u drugom pravcu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana