Habl snimio jedan od najvećih i najkompletnijih „Ajnštajnovih prstenova" ikada viđenih do sada

RTS
Foto: NASA

Posljednji snimak koji je svemirski teleskop Habl napravio prikazuje efekat gravitacionog sočiva koji daje gotovo savršen primer „Ajnštajnovog prstena".

Veoma rijetke astronomske pojave u posljednje vrijeme se često pojavljuju u naslovima, i to sa dobrim razlogom. Proći će stotine godina dok ponovo ne budemo mogli da vidimo Jupiter i Saturn ovako blizu. Međutim, postoji još mnogo čudnih i vrlo rijetkih kosmičkih pojava koje se trenutno mogu uočiti na našem noćnom nebu. Jedini problem je što će vam za to biti potreban pristup Hablu.

Kao i uvijek, Hubl nam šalje slike koje oduzimaju dah. Posljednji snimak koji je svemirski teleskop napravio prikazuje efekat gravitacionog sočiva koji daje gotovo savršen primer „Ajnštajnovog prstena". Slika ovog prstena, GAL-CLUS-022058s, ili, kako su ga astronomi nazvali, „Rastopljeni prsten", objavljena je krajem prošle nedjelje.

Ovaj nadimak je inspirisan dvijema činjenicama - lokacijom efekta, ali i time da on zaista izgleda kao prsten od rastopljenog metala. Naime, snimak prikazuje južno sazviježđe Fornaks u kojem svetlost izuzetno daleke galaksije savija mnogo bliža grupa galaksija, prenosi portal Junivers tudej.

Jedna od prednosti gravitacijskog sočiva je u tome da ovaj fenomen naučnicima omogućava da bolje prouče udaljene galaksije, koje bi inače nama bile nevidljive. Bliže masivne galaksije svojom gravitacijom iskrivljuju vremensko-prostorni kontinuum i tako savijaju putanje svjetlosti slično kao što to čini sočivo. Na taj način djeluju kao prirodni kosmički teleskopi.

U ovom slučaju je gravitacija skupina galaksija iskrivila svjetlost daleke pozadinske galaksije i pretvorila je u luk, odnosno, povećala je njenu sliku i ravukla je u gotovo savršen prsten. GAL-CLUS-022058s najveći je i jedan od najcjelovitijih Ajnštajnovih prstenova ikada otkriven u našem svemiru, saopšavaju iz Američke svemirske agencije Nasa.

Ajnštajn je unutar svoje opšte teorije relativiteta pretpostavio postojanje ovakvih gravitacijskih sočiva. Objekti poput ovih idealni su za proučavanje galaksija koje su često previše slabe i udaljene da bi se mogle vidjeti bez ovog efekta.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana