Top 5 najstarijih računara na svetu: “Šampion” potiče iz vremena prije Hrista

G.S.
Top 5 najstarijih računara na svetu: “Šampion” potiče iz vremena prije Hrista

Dobro ste pročitali naslov, ne brinite.

Predstavljamo vam “računarske dinosauruse”, a očekujemo da nam u komentarima napišete da li ste čuli za neki od njih. Pa, da krenemo.

 5. Harvard Mark 1 Computer - 1944. godina

Ovaj računar napravljen je u SAD. Bio je naširoko korišćen za razvoj oružja pred kraj II svjetskog rata. Zaslužan je da pravljenje radara, tehnologije za nadzor, podvodnih detektora, torpeda i još koječega.

S obzirom na to da je korišćen i za pravljenje atomske bombe (ne samo on, ali je pripomogao), moglo bi se reći i da je Harvard mark Computer 1 doprinio pobjedi Saveznika.

Nije bio korišćen u komercijalne svrhe, a naslijedili su ga Mark 2 i brojni drugi modeli.

4. Colosssus Mark 1 - 1943. godina

U pitanju je prvi veliki napredak Britanske obavještajne službe. Korišćen je za presretanje poruka koje su Nijemci slali tokom II svjetskog rata, pa se zbog toga smatra veoma naprednim za svoje vrijeme.

Do kraja rata, bilo je desetak ovakvih uređaja, a kao što smo rekli, najveća inovacije je bila to što su mogli da presreću bežične poruke.

3. Atanasoff-Berry Computer (ABC) - 1942.

Napravio ga je profesor sa Univerziteta u Ajovi Džon Vinsent Atanasof, uz pomoć studenta Kliforda Berija, piše portal How to Geek. Ovaj računar poznat je kao prva mašina koja je koristila elektronsko digitalno računanje, a mogao je da riješi do 29 sistema linearnih jednačina istovremeno.

Kao što se može i zaključiti, idzajniran je tako da može da riješava matematičke probleme. Zanimljivo je da nije mogao da ponese titulu prvog automatizovanog elektronskog računara sve do 1973. godine, kada je pobjedio ENIAC na suđenju, i tada je riješena dilema ko je prvi.

2. Z1 - 1936. godina

Period od 1935. do 1945. godine obiljeležio je, pored II svjetskog rata, i veliki tehnološki razvoj.

Konrad Cuze, Nijemac, napravio je Z1 računar u kući svojih roditelja. Sadržao je skoro sve dijelove koje imaju i moderni računari, samo što je, razumije se, bio veoma nepouzdan pri izvršavanju operacija.

Mogao je da ga “programira” ko god želi, koristeći izbušeni film od 35mm.

Krajem 1980-ih je Cuze ponovo pokušao da napravi Z1, za šta je bilo neophodno oko 800.000 tadašnjih maraka, ili oko 500.000 dolara.

1. Antikitera mehanizam - Između 200. i 50. godine p.n.e.

Arheolozi su ovaj mehanizam otkrili 1900. godine na obalama malog grčkog ostvra Antikitere. Smatra se da je ovo prvi računar, ali je za razliku od svojih 2000 godina mlađih digitalnih naslijednika, u pitanju analogni mehanizam.

Bio je opremljen “sofisticiranim” mehanizmom od 37 zupčanika, a samo njegovo otkriće nam je potpuno promjenilo odnos prema onome što znamo o drevnim narodima.

Bio je korišćen za precizno izračunavanje kalendarskih datuma, predviđanje pomračenja Sunca ili rasporeda nekih nebeskih tijela, a vjerovatno je i korišćen kako bi se izračunalo kada će se održati slijedeće Olimpijske igre. Impresivno, zar ne?

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana