Naučnici kažu da sada aktivno pokušavaju da naprave svjesne robote

GS
Foto: Ilustracija

Svijest je jedno od najdugovječnijih pitanja u oblasti vještačke inteligencije.

I dok je za neke to naučna fantastika — i zaista je bila zaplet bezbrojnih naučno-fantastičnih knjiga, stripova i filmova — za druge, poput Lipsona, to je cilj, koji bi nesumnjivo promijenio ljudski život kakav poznajemo zauvijek.

"Ovo nije samo još jedno istraživačko pitanje na kojem radimo - ovo je pitanje", nastavio je istraživač. "Ovo je veće od liječenja raka."

"Ako možemo da stvorimo mašinu koja će imati svijest na nivou čovjeka, to će biti veće od bilo čega što smo do sad uradili", dodao je on. "Ta mašina sama može da izliječi rak", prenosi Futurism.

Naravno, najveći problem sa kojim se industrija susreće sa pitanjem svijesti – osim što je to izuzetan tehnološki izazov – jeste činjenica da sam koncept zapravo nema čvrstu definiciju, u polju ili izvan njega.

Filozofski, svijest je nejasna i diskutabilna. I naučno, kao što Njujork tajms uočava, napori da se svijest uredno "nalijepi" na određene moždane funkcije ili druge označitelje obično propadaju. Postoji i niz duboko etičkih pitanja koja se nameću samo sa konceptom mašinske svijesti, posebno u vezi sa mašinskim radom.

Sa svoje strane, Lipson ima svoju definiciju svijesti, a to je sposobnost da "zamišljate sebe u budućnosti". Dakle, inženjer je usredsredio veliki dio svoje karijere na rad na izgradnji prilagodljivih mašina — generalizovane inteligencije koja može da nauči da "evoluira", reagujući na promjenljiva okruženja i greške ili povrede unutar mehaničkog tijela.

Drugim riječima: mašina sa sposobnošću ne samo da nauči više i ispravi svoje greške, kao što to sada rade mašine, već i mašina sa sposobnošću da zamisli kako bi mogla biti bolja, i koja se razvija kako bi odgovarala toj viziji. To je mala razlika, ali važna, prenosi Telegraf.

"Postoji oholost u želji da se stvori život", rekao je Lipson. "To je krajnji izazov, poput odlaska na Mjesec.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana