Velika Adrija - naučnici pronašli izgubljeni kontinent ispod Balkana VIDEO

nationalgeographic.rs
Velika Adrija - naučnici pronašli izgubljeni kontinent ispod Balkana VIDEO

Izgubljeni kontinent je veličine Grenlanda i odcijepio se od Sjeverne Afrike, a sakrio pod južnu Evropu prije oko 140 miliona godina.

Istraživači su otkrili skriveni kontinent na Zemlji, ali to nije Atlantida. Pronašli su ga dok su rekonstruisali evoluciju složene geologije mediteranskog basena, koja se uzdiže planinskim lancima i uranja u mora od Španije do Irana. Kontinent se zove Velika Adria.

„Zaboravite Atlantidu", rekao je Duve Van Hinsbergen, autor studije i profesor globalne tektonike i paleogeografije na Univerzitetu Utrehtu.

Ne shvatajući to, ogroman broj turista godišnje provodi godišnji odmor na izgubljenom kontinentu Velika Adrija. Studija je objavljena ovog mejseca u časopisu "Gondwana Research".  Istraživanje evolucije planinskih vrhova može pokazati evoluciju kontinenata.

„Većina planinskih lanaca koje smo istraživali potiče sa jednog kontinenta koji se od Sjeverne Afrike odvojio pre više od 200 miliona godina", rekao je Van Hinsbergen, i dodao da je jedini preostali dio ovog kontinenta pruga koja vodi od Torina preko Jadranskog mora do 'pete' čizme Italije.

To područje geolozi nazivaju Adria, pa istraživači za ovu studiju prethodno neotkriveni kontinent nazivaju Velika Adria.

U mediteranskom regionu geolozi imaju različito razumijevanje tektonike ploča. Tektonika ploča je teorija koja stoji iza formiranja okeana i kontinenata, a za ostale dijelove Zemlje ta teorija sugeriše da se ploče ne deformišu kada se kreću jedna pored druge u oblastima sa velikim linijama raskola. Tako su Turska i Mediteran, potpuno različiti.

„To je jednostavno geološki nered: sve je zakrivljeno, slomljeno i naslagano. U poređenju sa ovim, Himalaji predstavljaju prilično jednostavan sistem. Tamo možete da pratite nekoliko velikih linija  na udaljenosti većoj od 2.000 kilometara", rekao je Hinsberger. U slučaju Velike Adrije, veći dio bio je pod vodom, prekriven plitkim morem, koralnim grebenima i sedimentima.

Sedimenti su formirali stijene koje su isklesane. Velika Adrija bila je priklještena pod plaštom Južne Evrope. Te odsječene stijene postale su planinski lanci na Alpima, Apeninima, Balkanu, Grčkoj i Turskoj.

Ostaci izgubljenog kontinenta mogu se vidjeti u planinama Bik u Turskoj.

„Subdukcija, uranjanje jedne ploče ispod druge, je osnovni način formiranja planinskih lanaca", rekao je Van Hinsbergen.

Rekonstrukcija ovog evolucijskog okrića sa osvrtom na planinske vrhove na Mediteranu zahtijevala je saradnju, jer obuhvata više od 30 zemalja. A svaka od njih ima svoj način geoloških istraživanja, mape i ideje o tome kako su se stvari formirale, rekli su istraživači.

Koristeći softver za tektonsku obnovu ploča, istraživači su bukvalno ogulili leđa da bi se vratili u vrijeme kada su se kontinenti poprilično razlikovali od mape koju poznajemo danas.

Istraživači su otkrili da je Velika Adrija počela da postaje sopstveni kontinent prije oko 240 miliona godina tokom perioda trijasa.

„Iz ovog mapiranja nastala je slika Velike Adrije i nekoliko manjih kontinentalnih blokova koji sada čine, dijelove Rumunije, Sjeverne Turske ili Jermenije", rekao je Van Hinsbergen, i dodao da se deformisani ostaci gornjih nekoliko kilometara izgubljenog kontinenta i dalje mogu vidjeti u planinskim lancima.

Ostatak dijela kontinentalne ploče, debljine oko 100 km, uronio je ispod južne Evrope u zemaljski plašt, gdje možemo i dalje ga pratimo seizmičkim talasima do dubine od 1500 kilometara.

Ovo nije prvi put da je pronađen izgubljeni kontinent.

U januaru 2017. istraživači su najavili otkriće izgubljenog kontinenta preostalog od superkontinenta Gondvana, koji se počeo raspadati prije 200 miliona godina. Ostatak koji je prekriven lavom sada je pod Mauricijusom, ostrvom u Indijskom okeanu.

Velika Adria nije prvi izgubljeni kontinent koji je pronađen. Ali ako istraživanja u proteklim godinama pokažu nešto, to vjerovatno neće biti posljednje otkriće.

(nationalgeographic.rs)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana