Mrlja u okeanu je veća od Novog Zelanda

Agencije
Mrlja u okeanu je veća od Novog Zelanda

Naučnici su uočili crvenu mrlju u blizini Novog Zelanda, koja je veća od Teksasa. Satelitski snimci južnog dijela Tihog okeana pokazale su da se istočno od Novog Zelanda nalazi veliko područje neuobičajeno toplog okeana, prenio je CNN.

Još jedan problem prouzrokovan klimatskim promjenama pogodio je živi svijet. Sa porastom temperature događa se i velika promjena u okeanima koja prijeti opstanku brojnih vrsta.

Temperatura vode je oko pet stepeni Celzijusovih viša od prosjeka za ovo doba godine u tom području, kaže James Renvik, profesor i dekan fakulteta za geografiju Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

“Vruća” tačka na površini Tihog okeana može da se uoči iz svemira i najveće je natprosječno toplo vodeno područje na Zemlji u ovom trenutku. Radi se o površini od oko milion kvadratnih kilometara, većoj od države Teksas.

“Na površini okeana nema tako vrtoglavih varijacija”, kaže Renvik, te dodao da je već i jedan stepen Celzijusovih puno, a da je “pet ogromna stvar”.

Veoma rijetko se uočava taj fenomen na tako velikoj površini, ali naučnici kažu da će zahvaljujući globalnom zagrijavanju postajati sve češći.

“Površina okeana radi ono što joj vazduh iznad kaže”, pojašnjava Renvik.

“To je područje je primilo mnogo sunčevog zračenja, a nije bilo zapadnih vjetrova koji bi te tople mase oduvali. Zigrejano područje se vidi kao velika crvena mrlja na satelitskim snimcima”, dodao je Renvik.

Ističe i da je istočno od tog neuobičajeno toplog područja - neuobičajeno hladno područje koje je tri stepena Celzijusovih hladnije od prosjeka za ovo doba godine.

Naučnici ne znaju koliko se u morsku dubinu spušta to toplo područje, alio Renvik procijenjuje da se ne radi o više od dvadesetak metara jer je, kako naglašava, potrebna ogromna energija da se zagrije tolika vodena masa tokom nekoliko nedjelja.

Prije nekoliko mjeseci naučnici su uočili sličnu toplu vodenu masu uz Aljasku i tada su to pripisali otapanju arktičkog leda.

Takva područja neuobičajenih zatopljavanja površinskih voda okeana u prošlosti su izazivala pomor morskih životinja, propadanje korala i algi na dnu mora.

Prema nedavnom istraživanju od 1925. do 2016. godine zabiležen je porast od 54 posto broja vodenih toplih talasa koje se bilježe svake godine.

Od 1982. do 2016. godine naučnici su zabilježili alarmantni porast od 82 odsto broja dana s “vrućom” površinom okeana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana