Diznijeve bajkovite fantazije i mašta od koje se gradi stvarnost u njujorškom "Metu"

rts
Foto: instagram

Ružičasti dvorci, sofe koje pričaju, predmeti koji oživljavaju - ovo što zvuči poput fantazija iz filmova Volta Diznija, u stvari su fragmetni živopisnih salona Pariza iz vremena rokokoa.

Prva velika izložba ovog tipa u njujorškom "Metu" istražuje opus Volta Diznija i rukom crtanih animacija iz njegovog studija kroz Diznijevu ličnu fascinaciju evropskom umjetnošću i korišćenjem francuskih motiva u animiranim filmovima i tematskim parkovima.

Diznijeva putovanja u Evropu bila su izvor inspriacije, ali i izvor strasti prema sakupljanju i stvaranju minijatnurnog namještaja, koji je takođe dio izložbe, kao i snimci Diznija i njegove porodice u posjetama Parizu i Versaju.

Šezdeset radova evropskih dekorativnih umetničkih predmeta i dizajna - od tapiserija i namještaja do satova i Sevr porcelana - izloženi su pored 150 radova na papiru i animacija iz Volt Dizni istraživačke biblioteke, njihove arhive, kolekcija i porodičnog muzeja.

Izabrani inserti iz filmova ilustruju izuzetan tehnološki i umetnički razvoj studija tokom Diznijevo života, ali i nakon toga.

Na izložbi su istaknute reference na evropsku vizuelnu kulturu - od gotske arhitekture u Pepeljugi, preko srednjevekovnih uticaja u Uspavanoj lepotici do predmeta inspirisanih rokokoom koji su oživjeli u Lepotici i zveri. Jedna tema se otkriva kao konstanta kroz čitavu retrospektivu - koncept oživljavanja neživog.

Jezik antikviteta glatko se uklopio u bezbrižnost Diznijevih bajkovitih fantazija: to su svijetovi u koje se bježi, dovoljni sami sebi. Čitav taj proces dobio je termin - diznifikacija, odnosno pretvaranje umetnosti francuskih kraljeva u estetiku koja je osvojila maštu ljudi širom svijeta. Sve je to sažeo sam Dizni u rečenici - mašta je model od koje se gradi stvarnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana