Preminuo Bora Stanković: Odlazak čovjeka koji je promjenio svjetsku košarku

GS
Preminuo Bora Stanković: Odlazak čovjeka koji je promjenio svjetsku košarku

BEOGRAD - Legendarni košarkaški funkcioner Borislav Bora Stanković, dugogodišnji generalni sekretar FIBA i član MOK-a, preminuo je u 95. godini u Beogradu.

Ako za nekog možemo reći da je čovjek - košarka, onda je to sigurno Borislav Stanković, legendarni srpski košarkaški trener i funkcioner FIBA u vremenu kada je košarka u Evropi doživila najveću ekspanziju.

Iako je u košarci bio sve, i ona je njemu bila sve, njegov prvi sportski izbor bili su tenis i stoni tenis. U okupiranom Beogradu on postaje prvak Srbije u stonom tenisu 1943. godine.

Isti uspjeh ponavlja tri godine kasnije. Sa oslobođenjem, Bora se opredeljuje za košarku. U to vreme rata loptice za stoni tenis su bile jako skupe i rijetke za nabaviti, pa se cjelokupno društvo, a tako i Stanković, opredjelilo za košarku.

Osnovao je KK Crvena zvezda, bio kapiten i trener, a dao je i prvi koš u istoriji Svjetskih prvenstava.

On je jedan od ljudi koji je prisustvovao osnivačkoj sednici SD Crvena zvezda 1945. i sa njenom košarkaškom sekcijom osvajao tri titule prvaka.

To je bilo vreme začetaka ovog sporta u Jugoslaviji, basket se igrao na betonskim spoljnim terenima.

Poslije tri godine u Zvezdi postaje trener KK Železničar i uvodi ga u prvu ligu.

Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je nekoliko godina, bio u ekipi koja je na prvenstvu svijeta u Buenos Ajresu 1950. godine osvojila šesto mesto.

Poslije Crvene zvezde igrao je još nekoliko sezona u KK Partizan, negdje do završetka studija veterine.

Uporedo sa poslom veterinara bio je i trener OKK Beograda od koga je napravio moćnu košarkašku dinastiju posljeratnih godina.

Od 1953. do 1966. godine on je sa svojim saradnicima napravio bukvalno novi klub koji je tih godina mogao da parira nadmoćnoj Olimpiji iz Ljubljane.

OKK Beograd (beogradski „klonferi”), predvođen herojskim strelcem Radivojem Koraćem Žućkom, osvajao je tri puta prvenstvo države u periodu kada je ondašnja reprezentacija počela da donosi medalje sa svetskih takmičenja.

Koliko je Stanković bio posvećen košarci govori i činjenica da je od 1956. do 1966. bio generalni sekretar košarkaške organizacije Jugoslavije, kao i glavni veterinarski inspektor na pijaci Zeleni venac.

Posle „klonfera” vodio je italijansku Oranžsodu iz Kantua i postao prvi trener stranac koji je osvojio italijanski šampionat. Tada je posle jedne utakmice, na kojoj je zbog visokog nivoa stresa nakupljenog godinama, kolabirao, pa je odlučio da napusti trenerski posao i posveti se radu u FIBA gde je bio od 1958. kao član komisije za Evropske kupove, a od 1969. je stalno zaposlen u svetskoj košarkaškoj organizaciji.

Poslije osam godine rada u FIBA i nakon odlaska u penziju Viljema Džonsa, Bora Stanković 1976. godine postaje generalni sekretar Svjetske košarkaške federacije.

Kao gen sek je aktivno radio na razvijanju košarke na svim merdijanima, učestvovao i u radu tehničke komisije kada su se mjenjala pravila.

U njegovoj eri koja je trajala sve do 2002. godine košarka je dobila najznačajnije promjene. Uvedena je linija za tri poena,promenjena je dimenzija terena, pređeno je sa poluvremena na četvrtine kako bi se približili NBA košarci.

Stanković je takođe bio zagovornik ideje da na Olimpijskim igrama treba da igraju profesionalci iz NBA i to se 1992. godine desilo.

Učestvovao je na 28 Evropskih prvenstava, 14 svjetskih i 14 Olimpijskih igara, kao i na 12 kongresa FIBA. To je teško zamisliti.

(Telegraf.rs)

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana