Vaskrs simbol pobjede i vječnog života

Maja Stanojević
Vaskrs simbol pobjede i vječnog života

Vaskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik koji simbolizuje slavlje i radost pobjede Isusa Hrista nad smrću i progonstvom. Ovaj veliki dan spada u pokretne praznike, a slavi se još od vremena prvih apostola.

Za razliku od Božića, koji se uvijek proslavlja na isti datum, Vaskrs je praznik koji se pomjera, ali uvijek pada u nedjelju, jer je u nedjelju vaskrsao Hristos.

Suštinu praznika oslikavaju riječi svetog apostola Pavla: “Ako Hristos ne vaskrsne, prazna je propovijed naša i prazna je vjera naša”.

Na ovaj dan, vjernici idu na Svetu liturgiju koju je ustanovio Hristos na Tajnoj večeri. Blagoslovio je hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grehova”. Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja greha”.

Etnolog Danijela Đukanović kazala je za “Glas Srpske” da su, pored božićnih, vaskršnji najznačajniji i najčešće obilježavani praznici u srpskom narodu.

- Vaskrsu prethodi Veliki vaskršnji post koji traje sedam sedmica - istakla je Đukanovićeva, koja je i muzejski savjetnik u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci. Naglasila je da je najznačajniji dan, koji prethodi Vaskrsu, Veliki petak.

Veliki petak

Prema hrišćanskoj tradiciji, Veliki petak je najtužniji dan u godini, jer je na taj dan Isus Hristos razapet na krstu.

- Od Velikog četvrtka pa do Vaskrsa ne zvone zvona u crkvama, već se udara klepetalima o dasku. Na Veliki petak najstrože se posti, te je u narodu uvriježeno da se toga dana ne igra i ne pjeva. Prema pravoslavnoj tradiciji, vrijedne domaćice na taj dan boje jaja - kazala je Đukanovićeva.

Bojenje jaja

U cijelom hrišćanskom svijetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darovanja jajima. Crveno jaje je simbol obnavljanja prirode i života, te znači radost za one koji ga daju i primaju.

- U našem narodu bojenje jaja starije je od šaranja. Bojenje jaja smatra se svetom radnjom i njemu se pristupa sa pobožnošću i čistotom. Jaja je najčešće bojila stara žena ili mlada djevojka. Prvo jaje je obavezno bojeno crvenom bojom, koja označava plodnost, napredak i berićet - rekla je Đukanovićeva.

Dodaje da se prvo obojeno jaje naziva čuvarkućom, jer se vjeruje da ono ima moć da štiti kuću i čeljad. Obično se čuvalo do narednog Vaskrsa, a ako nekim slučajem jaje pukne, to predskazuje nesreću u kući. 

- Crvena boja, kojom su bojena jaja, dobijena su od broća. Pored broća, da bi se dobila crvena boja ponekad su korišćeni ruj, metvica, šljivova kora, kora  od nara, trešnjeva i jovova kora - kazala je ona i dodala da su se pored crvene boje jaja bojena i žuto, tamno plavom bojom.

Šaranje jaja

Najčešća tehnika šaranja jaja je takozvana “batik tehnika” kojom su se šarala jaja voskom uz pomoć specijalne alatke, koja se zove šaralica.

- Ona se sastojala u tome da se tankim slojem voska prekrije površina koja ne treba da se oboji, pa se poslije farbanja vosak skine, pri čemu ostanu bijele šare - rekla je Đukanovićeva.

Dodaje da se jaja šaraju i pomoću prirodnih listića i cvjetića najčešće djeteline.

- Uljem ili bjelancetom listići se prilijepe za jaje koje se potom stavi u tanku čarapu, a zatim kuva u željenoj boji. Nakon bojenja čarapa i listići se sklone, a površini na koji su bili zalijepljeni ostaje bijela. Šare na jajima mogu se postići i obrnutim procesom, skidanjem boje sa već obojenog jajeta. To se postiže nožićem, britvom ili nekim drugim tvrdim predmetom - rekla je Đukanovićeva.

Ostali običaji

Prema riječima Đukanovićeve, u našoj narodnoj tradiciji primjenjuju se još neki običaji, te se smatra da svi ukućani treba da dobiju novu odjeću ili da se ponove nekim dijelom odjeće.

- Takođe je običaj u nekim krajevima da se na Vaskrs ukućani kada ustanu najprije protrljaju crvenim jajetom po licu radi zdravlja, vjerujući da će tako biti zdravi i rumeni kao jaje - dodala je Đukanovićeva.

Vaskršnje slavlje

Vaskrs je dan kada je porodica na okupu, kada se pored bogate trpeze stavljaju i najljepša vaskršnja jaja, a onda se djeca i odrasli kucaju jajima. Na sam Vaskrs, domaćin sa porodicom odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Nakon službe, narod se međusobno pozdravlja tradicionalnim pozdravom “Hristos vaskrse!”, na šta se otpozdravlja riječima “Vaistinu vaskrse!”. Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin zatim pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Naglas se čita “Oče naš” i druge molitve, a nakon zajedničke molitve ukućani sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

Na stolu stoji ukrašena činija sa obojenim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastaje graja i veselje tokom takmičenja čije je jaje najjače. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostala tradicionalno spremljena jela. Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, a zatim se ponudi ostalim delicijama iz bogate trpeze.

Lazareva subota

Pravoslavni vjernici proslavljaju Lazarevu subotu uoči praznika Cvijeti, koja se praznuje sedmicu dana prije Vaskrsa.

- Praznik je posvećen Lazaru kojeg je Hristos vaskrsnuo iz mrtvih. Po tradiciji našeg naroda, na ovaj dan su ženske povorke “lazarice” obilazile kuće i pored svake kuće bi zajednički pjevale lazaričke pjesme i zaigrale  za napredak, sreću i zdravlje ljudi iz te kuće - rekla je Đukanovićeva.

Starinske igre

Nekada su se najmlađi igrali obojenim jajima na Vaskrs. Dobra zabava, ali još slađa pobjeda - to je bilo važno kada je riječ o najbitnijem takmičenju na Vaskrs - kucanju jajima. Nekada su se mjesec pred Vaskrs birala jaja i gledalo koje je najtvrđe. Vjerovalo se da je najtvrđe jaje pronosak, prvo jaje koje kokoška snese. Takvo jaje djeca objese iznad vatre, okrenuvši vrh na dole, da se sve slije u vrh i da se stvrdne. U želji da njihovo uskršnje jaje bude najčvršće i time odnesu pobjedu, pojedini takmičari pokušavali su da prevare druge učesnike. Radili su to, ne samo da bi pobijedili, već i zato što se vjerovalo da će imati više sreće onaj ko drugome razbije jaje. Dešavalo se da neko donese drveno ili naliveno jaje. Ali nije samo kuckanje jajima bio način da se odmjere snage. U nekim dijelovima Srbije, djeca su jaja razbijala i gađanjem iz daljine metalnim novcem ili kamenom. Takođe, dodaje, postavili bi jedno jaje kao metu ispod neke kosine, pa ga gađali kotrljanjem drugog jajeta. U Crnoj Gori djeca su se igrala i specijalnom igračkom koja je služila isključivo za igranje sa vaskršnjim jajima i ova igra se igrala samo na Vaskrs. U nekim krajevima Srbije, na Pobusani ponedjeljak, prve nedjelje po Vaskrsu, poznat je običaj pobratimstva i posestrimstva.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana