Umjetnici amateri muralima na gradske ulice doveli vojskovođe, kauboje i velikane

Tu je i jedini semberski kauboj te stotine drugih velikana svog vremena koji “gledaju” prolaznike, a i oni njih. I to sve zahvaljujući mahom umjetnicima amaterima koji su svojim i drugim gradovima podarili murale od kojih dah zastaje, ostavljajući tako lični pečat u mnogim mjestima, na građevinama i ulicama.

Ulična umjetnost je sve vidljivija u Republici Srpskoj i predstavlja još jedan bedem koji ne daju da izblijede životna djela vrhunskih umjetnika te novi način da se u svijet pošalju poruke mira.

Oni koji svako malo, uz pomoć često samo merdevina, kista i boja, uljepšaju objekte kažu da murali daju dušu ulicama. Nebitno je koji su motivi. Udahnu nešto novo. Bilo da je motiv istorija, muzika, film - to je umjetnost koja mami poglede svih, a reakcije su, kako kažu, stvar ukusa.

Mural je riječ španskog porijekla, koja označava svaku sliku koja je oslikana na zidu, plafonu, ili bilo kojoj drugoj zidanoj površini. Time se objašnjava slikarska kategorija, koja je ponijela naziv - muralizam. Ne treba ih brkati sa grafitima, jer su grafiti natpisi, oznake i riječi, dok su murali slike na zidu, koje mogu biti različitog karaktera, ili tematike, ali svakako imaju osobine kompletne slike.

Murala ima od Novog Grada do Trebinja. Banjaluka ih je dobila nekoliko, od kojih su neki poznati širom svijeta, a najviše ih ima u Doboju.

Za to je zaslužan Dobojlija Deni Božić koji je u napravio veliki posao u proteklih pet godina. Njegov potpis nosi više od 300 murala. Svoj grad je ukrasio sa njih više od 100 sa likovima Novaka Đokovića, Nikole Tesle, Ive Andrića, Nebojše Glogovca. Ipak, prvi je nastao nakon katastrofalnih poplava koje su zadesile taj grad u maju 2014. godine.

- Prvi mural sam uradio krajem te godine. Velikani iz svijeta muzike, filma, sporta su stalna inspiracija. Priprema je minimalna. Meni je zanimljivije da radim na zidu, nego da sjedim u kući i crtam na papiru -ispričao je Božić za “Glas Srpske”.

Murala je sve više i u Bijeljini. Od dvorišta Osnovne škole “Sveti Sava” do drugih gradskih objekata. Dio je radio Danijel Vujanović koji za “Glas Srpske” kaže da je, onog dana kada je dao prijedlog da u gradu osvane mural, i dobio zadatak da ga uradi. Za murale kaže da su plod želje za ekspresijom i dobre volje da to podijeli sa svima. Svaki ima svoju priču, kao i filmovi. Prvi urađeni mural je posvećen Meši Selimoviću. Tako je počelo, a zanimljivo je da je jednim dijelom “proslavio” Harija Džeksona - jedinog semberskog režisera vestern filmova iz osamdesetih godina.

Riječ je o čovjeku koji je pedesetih godina prošlog vijeka iz Tetova došao u Bijeljinu, otvorio fotografsku radnju, postao zaljubljenik u vestern filmove zbog čega je promijenio “obično” ime u “kaubojsko”. Na ulazu u njegovu fotografsku radnju pisalo je, kako su objavili pojedini, “Foto – režiser vesterna Hari Džekson”. Prvi vestern u Semberiji bio je “Vješanje Harija Džeksona”.

- Uvijek gledamo da oslikamo ljude koje su bili značajni za grad i regiju, te da im tako i odamo počast. Tako smo došli i na ovu ideju. Za Harija sam saznao iz gradskih priča i baš sam se obradovao kada su mi predložili da jedan mural bude njegov. Ni sam nisam znao mnogo o njemu, ali sam istraživao, pronašao i neku njegovu rodbinu koja mi je ispričala priču o njemu - priča Vujanović kojem, kako kaže, priprema koja prethodi finalizaciji ne pada teško.

Murali su zastupljeni i u Foči. Prvi je uradio Vladimir Milanović. Bio je to lik vojvode Stepe Stepanovića, a drugi je stvorio u čast vojvode Petra Bojovića.

- Problem je jedino bio što su murali na visini. Na skeli smo radili. Nije nam trebalo mnogo vremena. Završimo ih za jedan dan - naveo je Milanović i dodao da će murala sigurno biti još u Foči.

Murala je sve više u Gradišci. Oni nose poruke mira i ravnopravnosti, a tako je i u Kozarskoj Dubici. Sa začelja zgrade opštine Kozarska Dubica takođe “gleda” vesela poruka mira, na stambenoj zgradi u centru nalazi se mural posvećen narodnom heroju majoru Milanu Tepiću, a na objektu Doma kulture je mural sa likom Spomenka Gostića koji je bio najmlađi vojnik i odlikovani borac Vojske Republike Srpske.

Tetovirani prostor

Banjaluka od ove jeseni postala bogatija za još jednu zanimljivost. Radi se o projektu koji je “donio” tetovaže na pojedinim dijelovima i na osnovu kojeg je nekoliko umjetnika, specijalnim tehnikama oslikavanja, stvorio umjetnička djela koja se na pločnicima i drugim javnim površinama pojavljuju kada pada kiša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.