U Teslinoj kući u Smiljanu ni pomena o Srbima

Srna
U Teslinoj kući u Smiljanu ni pomena o Srbima

BEOGRAD - U spomen-kući srpskog naučnika Nikole Tesle u Smiljanu, kod Gospića, koja je pretvorena u muzej, posjetioci mogu pročitati da je to područje bilo naseljeno u 16. i 17. vijeku, da su ga naselili Bunjevci i Vlasi, ali, nažalost, nema pomena o Srbima, rekao je za Srnu generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.

Na zvaničnoj stranici Memorijalnog centra "Nikola Tesla" Smiljan piše da je "Tesla rođen u parohijskoj obitelji, u kući uz pravoslavnu Crkvu Svetog Petra i Pavla iz 1765. godine, kada je vjerojatno sagrađena kao parohijski dvor".

"Tako, oni koji ne znaju teško mogu stvoriti sliku da je Nikola Tesla bio Srbin", rekao je Budimir, koji je proteklih dana obišao područje Gospića i Smiljana i opisao u intervju Srni stanje u tom gradu sa Teslinim memorijalima.

On je podsjetio da su u Hrvatskoj 2006. godine obnovljene crkva i spomen-kuća Nikole Tesle, gdje je napravljen muzej, te da to područje, danas uređeno kao Memorijalni centar "Nikola Tesla", ima veliki broj posjetilaca, oko 30.000 do 40.000 godišnje, tako da su oni /Hrvati/ od Tesle gotovo napravili "brend".

"Znači, jednostavno dolaze posjetioci, obilaze taj prostor, kupuju ulaznice, ali da su Srbi živjeli na tom prostoru, tu infomaciju ne mogu da dobiju", istakao je Budimir.

On je dodao da je teže i pogubnije to što u samom Gospiću, koji se nalazi na šest kilometara od Smiljana, na mjestu gdje se nalazila pravoslavna Crkva Svetog Georgija, podignuta u 18. vijeku, sada nalazi parking, pošto je ova crkva srušena u posljednjem ratu 1991. godine.

"Tu su stanovnici Gospića parkirali svoje automobile, a 2006. godine prostor je zagrađen, mada postoji obećanje grada Gospića da će se podići nova crkva, ali je to još daleko i teško je očekivati da će to biti uskoro", rekao je Budimir.

On je naveo da se u legendama u Teslinoj kući nigdje ne pominju Srbi, već se priča da su tu živjeli Bunjevci i Vlasi.

"Trebalo bi negdje da se navede da oni koji posjete taj muzej mogu imati predstavu da je to kuća Nikole Tesle i da je njegov otac bio pravoslavni sveštenik, ali, koliko sam mogao vidjeti na pisanim legendama, ne možete doći do tog saznanja, ne postoji to", istakao je on.

On je dodao da Teslina kuća sada izgleda uređeno jer je prilagođena za turiste, da postoje suveniri, majice sa likom Nikole Tesle, pa čak i jedna statua koja se nalazi ispred kuće, djelo hrvatskog vajara Blaževića.

"Jedino je to što se ima vidjeti u Gospiću od Tesle, nema nijednog drugog spomenika, niti biste, samo ta statua u Smiljanu. To sada izgleda kao jedan brend koji oni prodaju turistima i ništa drugo", naglasio je Budimir.

Gospić - grad sa novim ulicama i objektima, u kojem gotovo da nema Srba

On je podsjetio da je u Gospiću bio spomenik Nikole Tesle koji se nalazio na Trgu Nikole Tesle, ali da je i taj spomenik, koji je, kao i onaj na Nijagarinim vodopadima u SAD bio replika spomenika ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, razbijen i uklonjen.

"Ali, ove godine obećanje je grada Gospića i njegovog gradonačelnika Karla Starčevića da će taj spomenik biti iznova postavljen. Odobrena su određena sredstva da se uradi jedan trg na kojem će se nalaziti spomenik", rekao je Budimir.

Budimir je posebno istakao da je srušen najveći dio kuća u kojima su živjeli Srbi koji su protjerani, a jedan dio ubijen 1991. godine.

On je podsjetio da su vlasnici tih kuća, Srbi, bili u obavezi da očiste te terene o svom trošku, pod prijetnjom oduzimanja imovine, što su i učinili, nakon čega su neki te placeve prodali, tako da su na tim mjestima sada podignute kuće u kojima, uglavnom, žive Hrvati doseljeni iz BiH ili Hrvatske.

"Tako da je Gospić za sada jedan uređen grad, uređene su nove ulice, novi objekti, ali, nažalost, u tom gradu, gotovo da više i nema Srba", rekao je Budimir.

Gospić bio sabirni logor za Srbe i u Drugom svjetskom ratu

Budimir je naveo da mu je ovo prvi put poslije hrvatske akcije "Oluja" i progona Srba da posjeti ovo područje, odnosno Smiljan, pošto je ranije uglavnom išao u Jadovno i na Velebit da oda pomen žrtvama koje su ustaše početkom Drugog svjetskog rata bacile u jame, čime je stvorena Nezavisna Država Hrvatska.

On je rekao da je Gospić, u čijem se sastavu nalazi Smiljan, bio u Drugom svjetskom ratu jedan veliki sabirni logor, a većina Srba koje su tadašnje ustaške vlasti dovozile iz raznih krajeva, završila je u Jadovnu i u jamama na Velebitu.

U to vrijeme, početkom Drugog svjetskog rata, u Smiljanu je, podsjetio je on, živjelo oko 700 do 800 Srba, koji su podijelili tu tešku sudbinu jer su na Ilindan /2. avgust/ 1941. godine, ustaše ušle u selo i ubile oko 530 Srba.

"Oni su svi bili sahranjeni u jednu zajedničku spomen-kosturnicu koja se nalazila pored Crkve Svetog Petra i Pavla i početkom posljednjeg rata, devedesetih godina, ta spomen-kosturnica, odnosno imena na spomeniku koja su bila uklesana, jednostavno su obijena i više ih nema", naveo je Budimir.

On je dodao da je novi sveštenik, paroh Dragan Mihajlović, koji je 2016. godine preuzeo ovu crkvu, podigao novi krst, a Udruženje "Jadovno 1941" iz Banjaluke postavilo je jedan osveštani krst.

"Tako da se jedino po tome može znati da je to sada zajednička grobnica za više od 500 Srba, koji su Teslini rođaci iz Smiljana", rekao je Budimir.

On je napomenuo da je Crkva Svetog Petra i Pavla do 2006. godine bila u ruševnom stanju jer je bila oštećena u posljednjem ratu devedesetih godina, ali po drugi put, pošto je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila potpuno srušena.

"Ta crkva je bila poslije Drugog svjetskog rata obnovljena 1964. godine da bi iznova u posljednjem ratu bila devastirana. Pored te crkve, gdje je službovao sveštenik Milutin Tesla, otac Nikole Tesle, nalazila se i rodna kuća Nikole Tesle, koja je takođe bila oštećena", napomenuo je Budimir.

On je istakao da je jedino obnovljen Parohijski dom sveštenika koji u njemu živi i koji ima u svojoj nadležnosti još jednu crkvu u Medku, području koje je doživjelo novu tragediju 9. septembra 1993. godine u hrvatskoj akciji poznatoj kao "Medački džep".

Budimir je podsjetio da su tada hrvatske snage napale tri podvelebitska sela Divoselo, Počitelj i Čitluk po principu "spržene zemlje", kada je ubijeno 88 srpskih teritorijalaca i civila.

"Nažalost, još neki nisu ni identifikovani niti pronađeni. To je bila žspržena zemljaž, kako su je nazivali, nije bilo ni života ni ljudi niti životinja, sve je bilo potpuno uništeno. Danas u Divoselu nema nijednog stanovnika, a u Počitelju i Čitluku samo nekoliko povratnika koji izuzetno teško žive", rekao je Budimir.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana