U pripremi monografija o prijateljstvu Srba i Grka: Od zaborava otrgnuti humanost nevidljivih heroja

Anita Janković Rečević
Djeca na grčkoj granici Idomeni
U pripremi monografija o prijateljstvu Srba i Grka: Od zaborava otrgnuti humanost nevidljivih heroja

Neraskidive niti prijateljstva srpskog i grčkog naroda posebno su došle do izražaja u ratnim i poratnim godinama s kraja prošlog vijeka kada su brojne porodice u Grčkoj pružile sigurno utočište srpskoj djeci, obezbijedivši im makar djelić bezbrižnog djetinjstva. Taj čin ljubavi zauvijek će ostati uklesan u istoriji dva naroda zahvaljujući Gordani Blagojević, autorki monografije “Nevidljivi heroji”, koja će uskoro ugledati svjetlost dana.

Tokom rata devedesetih, Crveni krst Srbije u saradnji sa Crvenim krstom Grčke, započeo je projekat organizovanog boravka srpske djece u grčkim porodicama iz ratom zahvaćenih područja nekadašnje Jugoslavije. Programom su bila obuhvaćena djeca koja su u ratu izgubila roditelje, djeca smještena u hraniteljske porodice, dječaci i djevojčice koji su bili izbjeglice, djeca nestalih na Kosovu i Metohiji kao i mališani iz socijalno ugroženih porodica, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Početna ideja programa oporavka djece koja je podrazumijevala jednomjesečni boravak mališana u godinama rata prerasla je u veličanstveni projekat koji je trajao 18 godina i kroz koji je prošlo na desetine hiljada djece. Prva grupa mališana u Grčku je otišla 1993. godine na mjesec dana, a program se zatim razvijao od šestomjesečnog boravka u grčkim porodicama, preko posjeta tokom praznika, do ljetovanja.

Iako je projekat Crvenog krsta Srbije formalno završen 2011. godine, on još uvijek spontano traje, jer se tada uspostavljene veze prijateljstva i ljubavi i dalje razvijaju. Ta tema žive, djelatne ljubavi Blagojevićeva, koja radi u Etnografskom institutu SANU kao naučni savjetnik, čitaocima će približiti kroz svjedočanstva brojnih učesnika, za koju kaže da će se među koricama knjige i vidjeti i osjetiti. 

- U mojoj novoj knjizi, koja će biti objavljena do kraja ove ili početkom iduće godine, bavim se nevidljivim herojima Grčke. Ugostili su oko 22.000 dece, od kojih 3.000 na šest meseci tokom kojih su pohađali školsku nastavu na srpskom jeziku. Organizacija Crvenog krsta Srbije odigrala je ulogu u spajanju porodica i dece, ali sve troškove boravka snosile su grčke porodice. To je zaista herojsko delo ljubavi i zaslužuje da bude trajno sačuvano kroz pisano djelo - ispričala je Blagojevićeva.

Na ideju za pisanje monografije došla je radeći na svojoj prvoj doktorskoj disertaciji “Srbi u Grčkoj u 20. veku: transformacija identiteta” jer je tokom terenskih istraživanja u Grčkoj često nailazila na ljude koji su ugostili srpsku djecu.

- Iako je ta tema postala i deo moje disertacije i o kojoj sam objavila i nekoliko naučnih radova na grčkom i srpskom jeziku, smatrala sam da ova priča o delatnoj ljubavi, o humanosti i suštinskom zbližavanju ljudi u savremenom otuđenom svetu zaslužuje veću pažnju. Imala sam veliku sreću da me kontaktira šefica Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj, Jelena Jovanović nakon čega je otpočela naša saradnja i moj rad na monografiji - priča Blagojevićeva. 

Prikupljanjem materijala o herojima Grčke bavila se protekle dvije decenije, što je na neki način bila svojevrsna priprema za monografiju na kojoj intenzivno radi protekle tri godine.

- Pristupajući temi iz ugla etnologije i antropologije obavila sam veliki broj intervjua sa učesnicima programa, ljudima iz Crvenog krsta, srpskim učiteljima i učiteljicama koji su pratili našu decu i držali im nastavu u Grčkoj, grčkim domaćinima i tadašnjom decom koja su sada već odrasli ljudi. Veliku zahvalnost dugujem Slađani Dimić iz Crvenog krsta Srbije koja mi je ne samo dala uvid u neophodan arhivski materijal, već i podelila sa mnom svoja dragocena iskustva u radu sa grčkim porodicama -  kazala je Blagojevićeva.

Autorka monografije za “Glas Srpske” kaže da je imala veliku sreću dok je tragala za “nevidljivim herojima” jer je mnoge od njih spontano sretala tokom terenskih istraživanja i studijskih boravaka u Grčkoj.

- Uspela sam da stupim u kontakt sa desetinama učesnika, kako domaćinima, tako i sa tadašnjom decom, koja su sada zreli ljudi i mnogi već imaju svoje porodice i decu. Imala sam ogromnu sreću da osim ciljanih istraživanja i intervjua spontano srećem mnoge ljude kod kojih su bila naša deca. Dešavalo mi se da prilikom upoznavanja da sagovornik čuje da sam Srpkinja o odmah radosno uzvikne “pa mi smo u porodici imali jedno Srpče na par nedelja”. Projekat je obuhvatio celu Grčku, a ja sam razgovarala  sa domaćinima iz Atine, Soluna, Seresa, Nigrita, zatim ostrva Kalimnos, Rodos, Kos, Krit i mnogih drugih mesta - navodi Blagojevićeva.

Najveći utisak u dosadašnjem radu na monografiji na Blagojevićevu je ostavila ljudska toplina i žive emocije kod učesnika sa obje strane.

- Masovnost je takođe važan segment jer je “nevidljivih heroja” Grčke zaista mnogo. Srpski i grčki narod neguju i razvijaju prijateljske odnose koji imaju svoje duboke istorijske korene, a ovoj projekat to i potvrđuje. Grci su jedini u Evropi tokom raspada Jugoslavije pokazivali otvorene simpatije prema srpskom narodu i pružili ne samo moralnu, već i pomoć u novcu, lekovima, hrani, odeći. Ako pogledamo dublje u istoriju, videćemo veliki broj primera pomoći i saradnje - ispričala je Blagojevićeva.

Naučni radovi

Biografija Beograđanke Gordane Blagojević obiluje zavidnim brojem objavljenih monografija, naučnih radova, kritika i enciklopedijskih odrednica. Uređivala je nekoliko tematskih zbornika, bila stipendista Fondacije “Aleksandar S. Onazis”, a ponosna je i vlasnica medalje za kreativnost koju joj je dodijelila Svjetska organizacije za intelektualnu svojinu 2015. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana