U 12. vijeku Mjesec je bio nestao, naučnici otkrivaju šta se dogodilo

GS
U 12. vijeku Mjesec je bio nestao, naučnici otkrivaju šta se dogodilo

Prema proračunima NASA, u Evropi je između 1100. i 1200. bilo sedam potpunih pomračenja Mjeseca. Mnogi hroničari tog vremena zapisivali su takve događaje, a jedan od njih opisao je izuzetno tamnu pomrčinu koja se dogodila u maju 1110.

"Pete noći u maju pojavio se Mjesec koji je prvo blistao, a kasnije je sijao sve slabije i slabije, da bi se tokom noći potpuno ugasio. Nije bilo ni svjetla, ni kugle, ništa se nije vidjelo", zapisao jedan od pisaca značajne anglosaksonske Hronike Piterboroua.

Od tada, mnoge naučnike zanimalo je šta se zaista dogodilo, zašto je to pomračenje Mjeseca bilo tako tajanstveno i mračno, piše časopis "Sajens alert".

"Očigledno se radilo o ‘crnom’ pomračenju Mjeseca, kada on postane totalno nevidljiv, umjesto da sija poznatim bakarnim sjajem", pisao je nekoliko vijekova kasnije poznati engleski astronom Džordž Frederik Čejmbers.

Čejmbersova pretpostavka iz 19. vijeka danas se pokazuje kao netačna, pošto su naučnici, uzimajući uzorke iz lednika od prije 1.000 godina, zaključili da se pravi uzrok pojave nalazi u džinovskom oblaku punim sumpornih čestica izbačenih tokom neke od vulkanskih erupcija, koji je u to vrijeme letio stratosferom.

Zbog njega nebo je mjesecima, čak godinama izgledalo tamno.

"Vrata pakla" ipak nisu bila kriva

Isprva, naučnici su pretpostavljali da se radi o vulkanu Hekla na Islandu, poznatom i kao "Vrata pakla".

Međutim, utvrđeno je da on u to vrijeme nije bilo njegove erupcije. Kako bi utvrdili šta se tačno dogodilo, stručnjaci su počeli da tragaju za srednjevjekovnim zapisima u kojima se pominju neuobičajena pomračenja Mjeseca i naišli su na zapis iz Hronika Piterboroua.

Iako je to pomračenje dobro poznato istoričarima astronomije, stručnjaci do sada nisu pomišljali da bi "crno" pomračenje mogli da uzrokuju vulkanski aerosoli iz stratosfere.

Pošto je Hekla ispala iz igre, naučnici smatraju da je za čestice sumpora u vazduhu kriv japanski vulkan Asama, koji je 1108. imao višemjesečnu erupciju.

Vulkan pojačao problem gladi

"Na vrhu se pojavila vatra, a okolinu je prekrio debeo sloj pepela. Pirinčana polja nisu mogla da se obrađuju. Nikada nismo videli tako nešto. Vrlo čudan i rijedak događaj", stoji u jednom japanskom svjedočanstvu o ovom događaju.

Stručnjaci su takođe otkrili niz svjedočanstava koja govore o gladi i nepovoljnom vremenu u doba erupcije vulkana Asama napominjući kako "prikupljeni dokazi upućuju na to da su teškoće, koje su počele izuzetno hladne 1109. godine, pojačale problem gladi u nekoliko regija zapadne Evrope".

Kada se svi dokazi slože, sugerišu postojanje niza vulkanskih erupcija između 1108. i 1110, koje su čovečanstvu donijele niz nesreća, zaključuju naučnici, prenosi "Sputnjik".

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana