Svjetovi koje je stvorio Džordž Orvel distopijska stvarnost: Kontrola i nejednakost nikad očigledniji

Od različitih putovanja do prostranstava van Zemlje, do najsitnijih detalja, predmeta i događaja, književnici su pisali o uređajima koji nisu bili stvarni u njihovom vremenu, a koji su u današnjici uobičajeni predmeti koje koristimo. Pisali su i o svjetskom poretku, diskriminaciji, oblicima vlasti i društvenim konstruktima koji su sada stvarni ili koji su u vremenu nastanka bili predmet kritike. Jedan od tvoraca distopija, kritičara totalitarne vlasti je pisac, esejista i novinar Džordž Orvel.

Džordž Orvel, čije pravo ime je bilo Erik Artur Bler, rođen je 25. juna 1903. godine, a u januaru ove godine obilježeno je 70 godina od njegove smrti. Iza njega su ostala djela koja su od vremena nastanka do danas bila u fokusu pažnje javnosti, najčešće zbog tadašnjih referenci u fikciji koje su danas stvarnost. 

Između ostalih, kao kultna djela koja je stvorio izdvajaju se “1984”, “Životinjska farma”, te “Niko i ništa u Parizu i Londonu”. Prve dvije su, po mišljenju mnogih kritičara, istoričara, teoretičara i obožavalaca djela Džordža Orvela umnogome oličenje današnjice.

Roman “1984” objavljen je u junu prije 71 godinu. U vremenu velikih promjena u svijetu, napretka tehnologije, ekonomskih, socioloških i kulturološki promjena, sve više se pričalo o izdvojenim dijelovima ovog romana koji su tada fikcija, a danas uveliko stvarnost, pa čak i gora od većine fiktivnih distopija. Od televizije, snimača zvuka, superdržava koje imaju nadmoć nad cijelim svijetom, ratova, kontrole stanovništva i pojedinca, do posmatranja, snimanja i ograničavanja slobode, Orvel je jedan od autora koji je na svoj način vidio budućnost u kojoj živimo.

Problemi koje je u svojim djelima prikazao Džordž Orvel su uvijek prisutni, samo su na drugačije načine utkani u život jednog vremena.

Na istoj planeti, u drugom vremenu i na drugačiji način ljudi su bili predmet kontrole, obmane, laži i manipulacije vlasti. I u drugom vremenu ljude su mučili, zatvarali, zamajavali, ignorisali i ograničavali, prodavali priče o slobodi i razbacivali se pričom o pravima. U drugom vremenu nisu postojale tehnologija i mogućnosti koje imamo danas, ali u ovom vremenu, sva ograničenja i kavezi nikad nisu bili očigledniji.

Kada je objavljena “1984”, Oldos Haksli, tvorac distopijskog romana “Vrli novi svijet”, pisao je Orvelu, govoreći: “Sudbina noćne more '1984' je da se pretvori u noćnu moru svijeta koji je više stvaran nego sve što sam zamislio u 'Vrlom novom svijetu'.” Neki su tada djelo smatrali napadom na socijalizam, drugi su gledali na to kao na previše pesimističan i uzbunjujući pogled na budućnost.

Alan Braun je svojevremeno govorio kako pomenuto Orvelovo djelo čitaocima daje lažni osjećaj prikazane objektivnosti.

- Uvezanost moralnosti i objektivnosti je napravljena da bi izbacila smisao i tačku gledišta prilikom čitanja Orvela - naveo je tada Braun.

Reakcije su tada bile različite, jedni su smatrali da svojom pričom nije uspio da se približi običnim ljudima, a Orvel je bio meta feminističke kritike.

U sadašnjosti se smatra da je Orvel uvijek bio aktuelan i relevantan, u kojem god vremenu živjeli. Bilo da je samo predvidio uređaje, kamere na svakom ćošku i posmatranje svakoga ili kao autor i umjetnik ostavio svoj trag u vremenu, kritikujući ono što ga okružuje, što može biti primijenjeno u bilo koje doba novije istorije - Orvel je svojim pisanjem dao ogroman doprinos svjetskoj književnosti.

- On je pisac našeg vremena zato što su problemi koje je izdvojio i uočio tada svevremeni - naveo je profesor engleskog jezika na Ulster univerzitetu Ričard Bradford, osvrćući se na uvijek aktuelnog Orvela.

Slično je i sa “Životinjskom farmom”, koja je jedan od najboljih pokazatelja nejednakosti koja je stalno zamaskirana pričom o jednakosti i jednakim pravima, koja se danas krše na svakom koraku, uz pregršt dobro zamaskiranih razloga.

Orvel je “Životinjskom farmom”, objavljenom 1945. godine, postao zapažen od strane kritike, iako je prije toga objavio mnogo djela.

Alegorijskim romanom o totalitarnom režimu, na šaljiv način, preko likova životinja, kritički se osvrnuo i, kako će se u tumačenjima naći, prikazao djelić stvarnosti.

Novinar Tosko Fajvel nazvao je roman nježnom satirom o određenoj državi i iluzijom o vremenu koje je možda iza nas, dok je Sajmon Votson Tejlor smatrao da “Životinjska farma” ima veće značenje nego što joj se davalo. Roman je danas klasik književnosti, iako, prema mišljenju sličnom onome koje je iznosio teoretičar Rejmond Vilijams, on živi u sjeni “1984”, pogodan je za niže nivoe obrazovanja i čitanja, a “1984” je više namijenjen odraslima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.