Putujući cirkus bošnjačkih majstora skandala

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH je dio Savjeta ministara i važna karika u spoljnoj politici ali je, ipak, poznatije kao najslabija, a krivci za to su u prvom redu funkcioneri kojima je u proteklim godinama povjerena ta ministarska fotelja. Iz nje su radili za sebe, uskostranačke interese, a tek u rijetkim prilikama za sve građane u BiH koji su stajali iza njih i umjesto pohvale te aplauza, hvatali se za glavu uporno pitajući ko to govori u njihovo ime i, kako pobogu, uvijek naopako.

Tandem za gaf do gafa

Prvi ministar inostranih poslova bio je Jadranko Prlić, naslijedio ga je Zlatko Lagumdžija koji je u dva mandata bio še­f diplomatije, a u toj fotelji je bi­o i Sven Alkalaj, a iz reda srpskog naroda u prošlosti tu dužnost su obavljali kadrovi PDP-a Mladen Ivanić i Igor Crnadak.

Aktuelna ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković je sedmi po redu šef domaće diplomatije, ali možda prvi na kojeg je javnost upozorena. U ministarsku fotelju je zasjela zahvaljujući SDA i lideru partije Bakiru Izetbegoviću koji je u startu podvukao da se od nje mogu očekivati gafovi dok se malo ne uhoda u povjereni posao kao osobi koja, doduše, ima­ iza sebe iskustva u diplomatiji.

Turkovićeva je, prema tvrdnjama zvaničnika iz Republike Srpske, gdje god je stigla poljuljala ionako poljuljani imidž BiH u svjetskim institucijama slušajući instrukcije iz centrale SDA, pri tome zaobilazeći najvažniju instituciju BiH u spoljnoj politici - Predsjedništvo u kojem su tri člana, odnosno po jedan iz svakog konstitutivnog naroda. Ona je, kako su isticali, a riječi potkrepljivali odredbama Ustava i zakona BiH, djelovala na svoju ruku, zbog čega je nedavno i Milorad Dodik, dok je obavljao funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH, protiv Turkovićeve podnio krivičnu prijavu zbog kršenja Ustava.

Turkovićeva je, naime, nebrojeno puta šokirala javnost. Tako je, na primjer, u vrijeme jednog od najjačih udara virusa korona donaciju od 10.000 doza vakcina protiv “kovida”, koje je Federaciji lično donio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nazvala “poklonom za siromašne”.

Ostaće upamćena, između ostalog, i po podršci koju je Sakibu Mahmuljinu, koji je na osam godina zatvora osuđen zbog zvjerskih zločina počinjenim nad Srbima na Vozući i Ozrenu, a tražila je i da zaposleni u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP), odnosno ambasadama i konzulatima BiH u svijetu za vrijeme državnih i vjerskih praznika u zemlji u kojoj se nalaze moraju da rade, što je poniženje i zemlje domaćina.

Turkovićeva je i pozivala na ukidanje Srpske, Dodika je znala da uporedi i sa Hitlerom, a on ju je, s druge strane, jednom opisao kao “nenavođenu raketu za koju se ne zna gdje će udariti”.

U biografiji će joj ostati i da je striktno, od svih u DKP-ovima, tražila da obilježavaju 25. novembar kao “dan državnosti BiH” iako zna da BiH nema zakon o praznicima i da isto tako Srpska ne priznaje taj datum za praznik. U svom radu je potpuno ignorisala Predsjedništvo, iznosila neusaglašene stavove u BiH, nudila pozicije u diplomatiji nosiocima ratnih priznanja “zlatni ljiljani”, govorila tokom sastanaka na visokom nivou, odnosno sa ambasadorima i diplomatama država članica EU i šire da će u Generalnoj skupštini UN podržati inicijativu za suspenziju Rusije iz Savjeta za ljudska prava UN zbog kršenja ljudskih prava u Ukrajini.

Bila je majstor skandala i dok je bila ambasador BiH u Kataru te je ostalo zapamćeno kada je 2019. spriječila KUDM “Bosiljak” iz Dervente da nastupi na međunarodnom festivalu u toj zemlji ucijenivši ih da tamo nastupe za 1. mart, odnosno takozvani dan nezavisnosti BiH koji se, takođe, u Srpskoj ne priznaje kao zvanični praznik.

Međutim, Turkovićeva je samo nastavila niz skandala koji je započeo Sven Alkalaj, danas predstavnik BiH u UN, a njen prethodnik u toj ministarskoj fotelji.

Alkalaj je svojevremeno govorio da je odluka o eventualnom organizovanju referenduma o ulasku u NATO na organima BiH, a u gotovo svim izvještajima revizije iz vremena njegovog mandata upozoravano je na enormne troškove u dijelu koji se odnosi na putovanja.

Neki su ga zvali putujući ministar i turista o trošku poreskih obveznika BiH, a viđan je na gotovo svim kontinentima. Jednom prilikom je službeni boravak u Australiji i Novom Zelandu iskoristio da prisustvuje i finalu teniskog turnira Australijen open u muškoj konkurenciji. Putovao je i u Azerbejdžan, Maroko, Maltu, nekad po nekoliko puta za veoma kratko vrijeme bio u Njujorku, a znao je tokom ljeta posjetiti Bled i Dubrovnik, a vidio je i Bruneje i Maleziju.

Kritikovan je i zbog telefonskih računa, i to u Parlamentu BiH tokom jedne rasprave o stavkama iz revizorskog izvještaja MIP-a u kojem je navedeno da je Alkalaj kao ministar koristio čak sedam mobilnih telefona, a sporna je bila i kupovina poklona čija je vrijednost prelazila i nekoliko hiljada KM.

Udar na Ustav

Magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučiano Kaluža podsjeća na raniju namjeru da MIP funkcioniše na principu dogovora kada je riječ o kadrovima, ali i konsultacijama sa Predsjedništvom BiH koje je i nadležno za vođenje spoljne politike. To je manje-više, kako je istakao, funkcionisalo jedno vrijeme, ali situacija se mijenjala u zavisnosti od toga ko je bio u fotelji ministra jer se sve prelivalo na cijeli resor. Za to je, kaže za “Glas”, jedan od tipičnih primjera upravo Alkalaj.

- I danas, kada se pregleda istorijat njegovog rada, vidi se da nije bilo nijedne godine bez skandala. To vjerovatno govori o sposobnostima u vezi sa organizacijom rada ministarstva i nepoštovanju Predsjedništva BiH kao kolektivnog organa. Na isti način radi i Turkovićeva. Stavila je MIP u funkciju samo jedne partije, one kojoj i pripada, i jednog entiteta, odnosno samo jednog naroda. To nije BiH i MIP je najočigledniji primjer za to kako su privatizovane zajedničke institucije - istakao je Kaluža.

Turkovićeva će ostati upamćena po nepoštovanju odluka Predsjedništva, neuvažavanju stavova i nepridržavanju principa.

- Aktuelna ministarka je potpuno devastirala i internu strukturu, ali i u očima međunarodnih zvaničnika ogolila institucije BiH. Svi su uvidjeli da se radi o jednoj potpuno neuređenoj zemlji - istakao je Kaluža.

Aktuelno ministarstvo, radeći u interesu samo jednog naroda, potpuno je zanemarilo Predsjedništvo, otelo mu ingerencije.

- To je činjeno toliko beskrupulozno i bez ikakvih konsultacija. I oni koji govore o funkcionalnoj BiH, o jakim institucijama, potpuno su ih razorili - rekao je Kaluža koji je i bivši generalni konzul BiH u Frankfurtu.

Iz perspektive Republike Srpske, s druge strane, potrebno je iskoristiti šansu i afirmisati njene kadrove da bi promovisali politiku Srpske kroz MIP jer za to postoji mogućnost.

- Možemo afirmisati strateške interese, političke, ekonomske i svake druge i mislim da u mandatu Predsjedništva uz Željku Cvijanović kao člana, koja apsolutno razumije odnose prema međunarodnim faktorima i razmišljanja međunarodnih predstavnika, možemo to i uspjeti - istakao je i naglasio da, ipak, i šteta zna biti šansa.

- Niko ne spori, niti iko može da zabrani Republici Srpskoj da afirmiše svoju spoljnu politiku kroz to ministarstvo. Ničim nije zabranjeno da mi promovišemo naše strateške interese i to treba da bude svima jasno. Ti interesi su prvenstveno ekonomski, odnosno promocija privrednih kao i turističkih potencijala, a s druge strane, i politički. Dakle, ono što je rastureno od strane aktuelnog ministra je šansa za Republiku Srpsku da ojača svoje unutrašnje kapacitete, sagleda svoje snage i da na taj način sve to promovišemo kroz MIP - istakao je Kaluža koji ne krije da je potrebno daleko više raditi na edukaciji kadrova iz Srpske u diplomatsko-konzuralnoj mreži.

Na pomolu je, dodaje, dobra prilika i šansa jer bi Turkovićevu trebalo da zamijeni kadar iz Srpske.

- Jedina mjera o radu ministara u MIP-u, koja je izgleda prisutna, jeste da li je bilo skandala ili ne. U Ivanićevo vrijeme nije bilo skandala tog tipa kao što su pravili Turkovićeva i Alkalaj, ali mislim da je bilo daleko više mogućnosti i prilika za promociju Republike Srpske kroz MIP BiH - rekao je Kaluža.

Potezi koje su povlačili Alkalaj i Turkovićeva nisu samo skandali već su i ozbiljni udari na Ustav i uzurpacija spoljne politike BiH. Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Željko Budimir podvlači da oni nisu imali pravo da vode spoljnu politiku BiH, jer je trebalo da budu samo izvršioci politike koju definiše Predsjedništvo BiH.

- Ono što se desilo sa Alkalajem i Turkovićevom jeste da je politika BiH, kada je riječ o definisanju spoljne politike i njene međunarodne pozicije, definisana kroz politiku SDA - naglasio je Budimir za “Glas” dodajući da se nada da će to biti prekinuto izborom novom saziva Savjeta ministara i šefa diplomatije.

Na pitanje da li je moguće i u kojoj mjeri vratiti diplomatiju u normalne i zakonske okvire, smatra da sve zavisi od političkog Sarajeva.

- Ako ministar bude iz reda srpskog naroda, budite ubijeđeni da će MIP i funkcionisati kako je Ustavom definisano - zaključio je Budimir.

Osim rada ministara inostranih poslova, u dosta navrata je pokušano, mahom od kadrova iz Republike Srpske na nivou BiH, da se otvori rasprava i o stanju u DKP mreži, odnosno biografijama ambasadora i konzula. Jednom je i formirana parlamentarna istražna komisija za vrijeme mandata Igora Crnatka na čelu MIP-a. Međutim, epilog je, s obzirom na nekoliko šturih zaključaka, prema mnogim mišljenjima, bio “tresla se gora, rodio se miš”.

BiH ima 56 DKP-ova - ambasada, konzulata i misija pri međunarodnim organizacijama, a da će jedan od zadataka novog saziva Predsjedništva BiH biti dovođenje u red spoljne politike, najavila je nedavno za “Glas Srpske” Željka Cvijanović, član iz Republike Srpske koja je i prva u novom sazivu na mjestu predsjedavajućeg u sistemu rotacije na svakih osam mjeseci.

Srpska je imala i dosta zamjerki na račun djelovanja člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića te ranijih kadrova iz SDA u fotelji predstavnika Bošnjaka u toj instituciji jer su nerijetko pokušali da svoje govore, koje prethodno nisu, kako nalažu procedure, usaglašavali sa ostalim članovima, predstave kao zvanične stavove BiH u evropskim i drugim, prekookeanskim institucijama.

Zakon u magli

Lučiano Kaluža je, govoreći o činjenici da BiH još nema zakon o spoljnim poslovima, ocijenio da je dobrodošla svaka inicijativa, pod uslovom da u konačnici rezultira rješenjem koja će uvažavati interese svih naroda i entiteta.

- Ali ako govorimo o zakonu samo da bi postojao zakon na nivou BiH, to nam ne treba - istakao je Kaluža.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.