Prvi put u novijoj istoriji: Srbija ispod sedam miliona stanovnika

Šantićeva navodi da već dvije godine traje lagani trend rasta broja novorođenih beba – 2016. i 2017. oko 160, a za 2018. se očekuje i malo veći broj.

"To je dobro, ali nje dovoljno, jer je broj umrlih iz godine u godinu sve veći. Srbija svake godine gubi 37.000 stanovnika", ukazuje Šantićeva.

Šantićeva navodi da, prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, u Srbiji živi manje od sedam miliona stanovnika, što nije zabilježeno u novijoj istoriji.

Prošle godine rođeno je 63.000 beba, dok je 103.000 ljudi umrlo, što je trend u cijelom regionu, kaže Šantićeva.

Prognoze Ujedinjenih nacija govore da će se u najgoroj situaciji naći Bugarska, koja će do 2040. izgubiti 40 odsto stanvništva.

Kako ističe, proces starenja je još jedan faktor, jer se živi duže nego prije.

"Društva ne znaju šta će sa starim stanovništvom. Japan je prvi put u istoriji odlučio da otvori vrata imigrantima - nema dovoljno novorođenih beba i radno sposobnih ljudi, a stopa smrtnosti je visoka", kaže Šantićeva.

Prosječna starost u Srbiji je 43 godine i 1,48 dece prosjek je po bračnom paru.

Šantićeva ukazuje da je Srbija jedna od država sa najstarijim stanovništvom na svijetu, novodeći kao kontrast primjer Afrike, sa prosječnom starošću stanovništva od 19 godina.

Prema njenim rečima, Srbiji je potraban prosek od 2,1 rođenog djeteta da bi se održala prosta reprodukcija, samo da bi se ostalo na trenutnom nivou.

"Ti problemi su višedecenijski – negativni prirodni priraštaj u Vojovdini traje od 1989. godine. Beograd je jedini region u Srbiji koji beleži porast broja stanovnika samo zahvaljujući doseljavanju, a nijedna beogradska opština nema pozitivan prirodni priraštaj", naglašava Šantićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.