Nije sve tako crno: Ovo je šest razloga za optimizam u 2020. godini

Agencije
Nije sve tako crno: Ovo je šest razloga za optimizam u 2020. godini

Kraj godine obično je doba kad se objavljuju turobna predviđanja najvećih globalnih opasnosti koje prijete u sljedećoj godini. Naravno, i ove je godine mnogo kandidata: od Irana do Sjeverne Koreje, od američkih izbora u sjeni opoziva Donalda Trampa i sve većeg političkog rascjepa u toj zemlji do globalnog zagrijavanja čije posljedice svake godine osjećamo sve više.

Ali analitičar CNBC-ja Frederick Kempe ove godine je odlučio da napravi jedan drugačiji popis - šest razloga za optimizam u 2020.

Pritom se, kako sam kaže, vodio maksimom čuvenog britanskog premijera Vinstona Čerčila: "Pesimista vidi teškoće u svakoj prilici, a optimista priliku u svakoj teškoći."

1. Globalni prosperitet raste

Prvi razlog na ovom popisu može se jednostavno sažeti: Nikad nam nije bilo ovoliko dobro. Globalno gledano, prosperitet je dosegao najviši nivo ikad zabilježen, barem prema Indeksu prosperiteta britanskog Instituta Legatum.

Ovaj indeks svake godine mjeri prosperitet u 167 zemalja svijeta, i to na osnovu čak 300 indikatora, a ove godine zabilježio je napredak u 148 i nazadovanje u samo 19 od navedenih 167 zemalja. Napredak je zabilježen na područjima od zdravstva, obrazovanja i osnovnih usluga do veće finansijske sigurnosti.

"Poboljšanje globalnog prosperiteta podstaknuto je otvorenijim ekonomijama i poboljšanjem životnog iskustva ljudi", zaključuje se u ovogodišnjem izvještaju. A mjereno u posljednjih 10 godina, prosperitet je u blagom, ali konstantnom porastu.

Isto tako, više od milijardu ljudi izašlo je iz ekstremnog siromaštva od 1990. do danas, prema podacima Svjetske banke. Još samo 10% svjetske populacije živi u ekstremnom siromaštvu, što je najmanji postotak ikad zabilježen.

2. Neka od najgorih mjesta na svijetu se popravljaju

Ugledni britanski list The Economist svake godine bira zemlju godine, a prilično je simbolično da je ove godine kao zemlju koja je postigla najveći napredak izabrao Uzbekistan. Nakon što je diktator Islam Karimov umro 2016, reforme premijera Šavkata Mrizijojeva počele su davati rezultate.

Dok Karimov nije umro, Uzbekistan je bio "zatvoreno društvo vođeno posebnom brutalnošću i nekompetentnošću", a režim je "navodno kuvao disidente žive u kipućoj vodi, a sigurno tjerao mnoštvo muškaraca, žena i djece da crnče u poljima pamuka", piše The Economist. Uzbekistan je od tada uglavnom okončao prisilni rad, zatvorio najzloglasniji zatvor, otvorio zemlju stranim novinarima i obračunao se s birokratima koji reketare male preduzetnike tražeći mito.

Sve su ovo, naravno, stvari poznate stanovnicima brojnih drugih autoritarnih država širom svijeta. Drugi na Economistovoj listi je Sudan, čiji diktator Omar al Bašir, "jedan od najopakijih tiranina na svijetu", nije umro, nego ga je narod protjerao masovnim protestima. Novi premijer tehničke vlade obećao je izbore kroz sljedeća tri mjeseca

3. Globalna srednja klasa nikad nije bila veća, a polovina svijeta živi u demokratiji

Iako postoji opravdana zabrinutost za rastuću nejednakost unutar zemalja, kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenima, ne smije se zanemariti ni pozitivan trend smanjenja nejednakosti među zemljama. A taj trend je prisutan već desetljećima.

Zapravo, prvi put od Industrijske revolucije oko polovine svjetskog stanovništva može se smatrati srednjom klasom.

Osim toga, polovina svjetskog stanovništva sad živi u demokratiji - za razliku od najvećeg dijela ljudske istorije, kad demokratija ili nije postojala ili je bila samo ostrvce u okeanu diktature.

4. Nasilni sukobi su u padu

Kad je o ratovima riječ, slika je takođe dvojaka. S jedne strane, užasni ratovi u Siriji, Jemenu i Avganistanu i dalje traju, a svjedočili smo i brutalnom etničkom čišćenju muslimanskih Rohindža iz budističkog Mjanmara, koje je UN nazvao genocidom.

Tu su uvijek i strahovi da bi velike sile, Amerika i Rusija ili Kina, mogle izazvati novi svjetski rat ili pak da bi Brexit mogao izazvati raspad Evropske unije i tako otvoriti put novom sukobu na Starom kontinentu. Ali ne treba zaboraviti da nijedna sila ne želi rat zaista, s obzirom na njegove katastrofalne posljedice. Da su zaista htjele zaratiti, posljednjih godina imale su više nego dovoljno prilika.

Osim toga, istorija svijeta od 1500. do danas pokazuje da su velike svjetske sile međusobno ratovale više od polovine vremena, prema grafikonu koji je izradila stranica Our World in Data.

5. Postajemo pametniji i tolerantniji

Milijarder i filantrop Bil Gejts, citirajući knjigu psihologa i lingvista Stevena Pinkera Prosvjetiteljstvo našeg doba, piše da globalni prosječni IQ raste za oko tri boda svake decenije. "Mozgovi djece razvijaju se sve više zahvaljujući poboljšanoj prehrani i čišćem okoline", piše Gejts.

"Razmislite o tome koliko simbola interpretirate svaki put kad provjerite ekran svog mobitela ili pogledate kartu podzemne željeznice. Naš svijet danas podstiče apstraktnu misao od mlade dobi i to nas čini pametnijima", dodaje Gejts.

Nadalje, Gejts ističe kako je prije stotinu godina biti gej bilo legalno u samo 20 zemalja svijeta, a danas je u više od 100 zemalja svijeta. Istraživanje Legatuma takođe pokazuje da su stanovnici 11 zemalja postali tolerantniji u posljednjih 10 godina, posebno prema LGBT zajednici.

Ali u isto vrijeme Legatum zaključuje da se lična sloboda govora, udruživanja i okupljanja sve više ograničava, s čak 122 zemlje gdje je danas ima manje nego prije 10 godina.

6. Tehnologija može spasiti planetu

Da, mnogo toga u vezi s umjetnom inteligencijom je zastrašujuće. Umjetna inteligencija bi mogla ojačati tirane, ugroziti poslove za dobar dio ljudi i učvrstiti predrasude koje već imamo.

U isto vrijeme istorija je puna primjera gdje su tehnološke promjene donijele više napretka nego opasnosti. Napredne tehnologije mogu nam pomoći u mnogim domenama, od zdravstva do borbe protiv klimatskih promjena.

Na primjer, kvantni računari mogli bi pomoći u zaustavljanju klimatskih promjena kroz simulacije koje mogu otkriti nove i učinkovitije katalizatore za "hvatanje ugljenika", eksperimentalnu tehnologiju koja bi trebalo da zaustavi gomilanje staklerničkih gasova u atmosferi.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana