Naši bogataši novac drže u Švajcarskoj, a stranci vjeruju samo u zlato

Na taj se način vlasnici miliona, kažu finansijski stručnjaci, u potpunosti obezbjeđuju od moguće propasti finansijskih institucija.

Strah od nove recesije, tvrde ekonomisti, podstakao je potražnju za fizičkim zlatom i dionicama rudnika zlata, pa najveći svjetski bogataši u svojim privatnim trezorima sve češće gomilaju zlato, kojeg neki kupuju na hiljade kilograma.

Nasuprot njima, kako ističu ekonomski stručnjaci, domaći bogataši se još radije opredjeljuju za ulaganje novca u banke i to u one u inostranstvu. Ipak, gdje su i koliko su novca koji su zaradili domaći tajkuni uložili i dalje je strogo čuvana tajna, baš kao i njihovi prihodi i vrijednost imovine. Iako se zna ko je od domaćih biznismena vlasnik neke firme, koliko je tačno “teško” njihovo bogatstvo niko ne zna.

Tajni računi

Član Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Miloš Todorović ističe da bogataši iz Republike Srpske i FBiH najradije novac ulažu u banke u Švajcarskoj, Luksemburgu i Lihtenštajnu, jer imaju najliberalniju bankovnu proceduru.

- Pored bogatstva koji ulažu na često tajne račune u svjetskim bankama, oni ulažu i u nekretnine po inostranstvu, ali i u zlato. Praksa ovdašnjih tajkuna jeste da nikada ne ulažu sav novac na jedno mjesto, nego na više bankarskih lokacija kako bi ga adekvatno zaštitili - kazao je Todorović.

Prema njegovim riječima, s druge strane, srpski finansijski moćnici su, po navici, svoje bogatstvo upisivali po brojnim kiparskim bankama iako one ne važe za potpuno bezbjedne zbog nepredvidive političke situacije.

- Ako se razmišlja dugoročno, ona sigurno nije pouzdano odredište za ulaganje velikih količina sredstava - dodao je Todorović.

U banjalučkoj Novoj banci su kazali da su ovdašnji bogataši do sada najviše bili zainteresovani za švajcarske banke, jer im one pružaju maksimalnu tajnost u čuvanju novca.

- Malo ko od njih se odlučuje da velike sume novca položi na račune u našim bankama, jer im se inostrane čine dosta atraktivnijim zbog dugogodišnje tradicije, ali i određenih poreskih olakšica - istakao je generalni direktor Nove banke i član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Milan Radović.

Srpski tajkuni

Gdje čuvaju novac najveći srpski tajkuni Miodrag Kostić, Miroslav Mišković, Đorđije Nicović i Filip Cepter, još nije zvanično poznato.

Pomenuta četiri biznismena se, barem prema pisanju srpskih medija, navodno kriju iza kompanija koje nisu osnovane u Srbiji.

Preduzeća iza kojih stoje Miroslav Mišković, Milan Beko, Miodrag Kostić, Toplica Spasojević, Zoran Drakulić i Slobodan Petrović odreda se vode u poreskim rajevima. Na tim teritorijama plaćaju se manji porezi, a pravila su takva da je moguće i prikriti ko su pravi vlasnici kapitala.

Of-šor firme srpskim biznismenima omogućavaju da plate manje poreze na dobit i na isplatu dividendi iz profita, ocjenjuju ekonomisti. Srpski mediji su pisali i da uz nekoliko izuzetaka, prema evidenciji Agencije za privredne registre, u svom vlasništvu u Srbiji nemaju gotovo ništa, tako da koristi od njihovog poslovanja nemaju ni država, ni banke u Srbiji.

U kojim su bankama uložili svoj novac, za sada može samo da se nagađa.

Izvršni direktor u švajcarskoj banci UBS Džozef Štedler je nedavno izjavio da se kupovinom zlata svjetski bogataši u potpunosti obezbjeđuju od moguće propasti poznatih finansijskih institucija.

Ipak, neki poznati tržišni analitičari, među kojima su i milijarder Džordž Soroš te investicijski guru Voren Bafet, tvrde da je zlato “posljednji veliki balon”, jer je plemenite metale teško i skupo rudariti, rafinirati i pretvoriti u investicioni oblik.

Zlato su u aprilu ove godine za manje od 24 časa na svjetskim tržištima dostignuta dva nova istorijska rekorda. Cijena zlata u jednom je trenutku dostigla 1.458 dolara i 50 centi, što je desetak dolara više od prethodnog istorijskog rekorda dostignutog krajem marta ove godine. Cijena zlata samo dan kasnije probila je granicu od 1.460 dolara za uncu i zaustavila se na 1.462 dolara i 30 centi.

I cijena srebra dostigla je novi vrhunac, zaustavivši se na 23 dolara i deset centi za uncu, poslije čega se njegova cijena spustila ispod 23 dolara.

Svjetske banke

Zbog strogih kontrola švajcarskih privatnih banaka, bogataši u posljednje vrijeme mahom hrle u Singapur i Hongkong gdje se još nalaze najtajniji računi na svijetu, ali i tu ih čeka zamka, jer mnoge banke koje niču u tim oazama niskih poreskih stopa su švajcarskog porijekla.

Uprkos činjenici da je Švajcarska nedavno usvojila Zakon o dostavljanju podataka o klijentima UBS banke američkim poreskim službama, zainteresovanost evropskih bogataša za njihove finansijske institucije i dalje ne jenjava.

Analitičari smatraju da, uprkos činjenici da podaci o klijentima nisu tajna, investitori s razlogom vjeruju u talenat švajcarskih bankara za upravljanje sredstvima. Prema podacima “Boston Consulting group”, švajcarske banke su tokom prošle godine “čuvale” oko 27 odsto, odnosno 1,6 biliona evra svjetskih depozita VIP klijenata, isto koliko i prije početka globalne recesije.

- Švajcarski bankari su u 2010. godini svojim klijentima zaradili u prosjeku 1,4 miliona evra na svaku milijardu, što je za 14 baznih poena više od ostalih evropskih banaka - navodi se u podacima “Boston Consulting groupa”.

Bivši švajcarski bankar Rudolf Elmer nedavno je predao osnivaču “Vikiliksa” Džulijanu Asanžu podatke o 2.000 tajnih računa bogataša, poznatih osoba i političara. Riječ je o računima otvorenim u poreskim rajevima kako bi se izbjeglo plaćanje poreza u matičnim državama.

Ipak, iako je Švajcarska mnogo poznatiji i veći privatni bankarski centar, mnogi domaći, ali i svjetski uspješni biznismeni se rado odlučuju da ulažu u austrijske banke koje imaju tradiciju dužu od 200 godina. Razlog je taj što austrijske banke nude impresivan spektar usluga uz manje takse. Uz to, sve austrijske banke karakteriše najstrože poštovanje Zakona o tajnosti bankovnog poslovanja. Zbog toga će prava mala armija agenata zaduženih za otkrivanje podataka o imovini, trgovaca informacijama i stručnjaka za korporativnu špijunažu, koji se inače hvale da mogu da dođu do bilo koje informacije o tajnim računima, naići na neprobojni zid ako pokušaju da izvuku povjerljive podatke od neke od austrijskih banaka.

Otvaranje računa

Na internetu postoje sajtovi “kompanija” koje su pronašle “načine i metode dobijanja računa u bankama u inostranstvu uprkos svim mogućim pritiscima i prisiljavanjima službenika koji putem riječi prisiljavaju i kontrolišu građane neke zemlje”.

Te “kompanije” nude račune u Panami, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji, Americi i u raznim drugim zemljama uz napomenu da je “račun u banci moguće otvoriti na vrlo diskretan način tako da skoro niko ne zna da takav račun postoji”.

Na jednom od takvih sajtova se napominje da svoje usluge naplaćuju 400 dolara i da mogu da otvore račune na Karipskim ostrvima u jednoj od mnogobrojnih međunarodnih banaka, u Velikoj Britaniji, Španiji, Kipru... Na sajtovima se objašnjava čak i način otvaranja računa i kako izbjeći zakonske začkoljice.

Bankarska tajna

Još 1934. godine je švajcarski parlament uveo novi Zakon o bankarskoj tajni, prema kojoj bi svako ko bi odao ime vlasnika računa ili podatke o računu neke osobe od 1934. godine pa do danas bio krivično kažnjen i proganjan.

Švajcarska je napravila politički veoma važan potez kada je uvela strogu bankarsku tajnu i kada je odlučila da se oštro kažnjava odavanje bankarske tajne. Njemački Gestapo, odnosno njemačka obavještajna služba, u to doba je slala svoje maskirane špijune u švajcarske banke da glume kako žele da stave novac na račun neke osobe koja se nalazi u Njemačkoj.

Oni bi rekli samo ime te osobe, pa ako bi švajcarski bankar primio novac, ovaj špijun bi onda znao da ta osoba ima račun u Švajcarskoj.

Sanader

Interpol je krajem prošle godine pronašao novac koji je bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader nelegalno oprao u Hrvatskoj.

Na tajnim računima izvan Hrvatske Sanader je sklonio 1,2 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.