Na panonskoj ljepotici cvjeta šumska vrsta koja ne donosi bogatstvo
NOVI SAD - Na Fruškoj gori ne raste šafran, vrsta cvijeta od kojeg se pravi najskuplji kulinarski začin na svijetu, već šumska vrsta te biljke koja u tom smislu nema nikakvu vrijednost, odnosno ne donosi bogatstvo onim koji je beru ili uzgajaju.
. Iz Nacionalnog parka "Fruška gora" odbacuju navode pojedinih medija da su se na toj panonskoj ljepotici pojavile biljke iz čijeg se cvijeta dobija ekstremno skupi začin koji na tržištu dostiže cijenu i do 1.500 dolara za kilogram. Prema objašnjenju stručnjaka Nacionalnog parka "Fruška gora", na zapadnim obroncima te planine i ove godine pojavio se šafran latinskog naziva krokus tomasinijanus ili Tomasinijev šafran, a ne krokus sativus koji zaista donosi bogatstvo onom ko ga bere ili uzgaja. Taj cvijet, poznat i kao šumski šafran, koji je zaista uočen na Fruškoj gori, cvjeta tokom kasne zime ili ranog proljeća, a ukoliko se uzgaja u vještačkim uslovima, sadi se u jesen. Druga vrsta šafrana je krokus sativus, iz kojeg se i dobija skupocijeni začin, cvjeta u jesen i nije ga moguće uočiti tokom proljeća kao prvu vrstu. Šafran te vrste ljudi gaje u vještačkim uslovima prvenstveno radi velike finasijske koristi koju donosi. Svaki cvijet te vrste šafrana ima tri crvena ili narandžasta tučka koji se nazivaju i "končići", čijim se sušenjem dobija skupoceni kulinarski začin. Da bi se dobio jedan kilogram začina potrebno je 150.000 do 200.000 cvijetova. Visokoj cijeni začina doprinosi i činjenica da se šafran koji se koristi u kulinarstvu bere ručno. Prethodnih dana pojedini elektronski mediji u Srbiji prenijeli su vijest da je na Fruškoj gori pronađen najskuplji začin na svijetu. Vijest o pojavi te vrste šafrana na zapadnim obroncima Fruške gore prvi put je zagolicala pažnju javnosti još prije dvije godine. I tada, kao i sada, iz Nacionalnog parka "Fruška gora" stigao je odgovor da je riječ o šumskom šafranu, a ne onom iz kojeg se dobija skupocjeni začin. U Srbiji raste oko 20 vrsta šafrana, ranoproljećnih biljaka, koje se uglavnom mogu sresti na višim planinama. Najveći proizvođač šafrana iz kojeg se dobija skupocjeni začin je Iran, gdje tu biljku zovu "crveno zlato", jer predstavlja stalan i siguran izvor zarade. Iako je cijena visoka, potrebno je vrlo malo šafrana da bi se dobila prepoznatljiva aroma ili boja jela. Tako, na primjer, samo četvrtina kašičice mrvljenih vlakana šafrana dovoljna je da obogati četiri do šest porcija pirinča.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
