Mukotrpan život srpskih povratnika sve više izlazi na vidjelo: FBiH nije zemlja za njih

Stotine hiljada ljudi preko noći je napravio izbjeglicama, ali kako to obično biva, nakon što se oružje zakoči i odloži, zov rodne grude je mnoge srpske porodice vratio na vjekovna ognjišta, koja su mirovnim sporazumom, pripadala FBiH. I dok su mnogi vjerovali u suživot, brzo su se uvjerili da je situacija daleko od dobre.

Paljenje kuće Savi Bilanoviću, srpskom povratniku u Busovaču, probudilo je iznova dobro poznate nemire u dušama Srba u FBiH, koji svaki dan žive u strahu od onoga šta im donosi sutra. Da li će im komšije pokucati na vrata sa dobrim namjerama, jer ne mogu da griješe dušu i skriju da ima dobrih Bošnjaka i Hrvata ili će im oni sa drugačijim uvjerenjima s puta kamenicama kuće zasuti.

Bilanović je samo jedan od povratnika koji na svojoj koži napade trpi od 2000. godine, kada se vratio na imanje i počeo iznova da ga gradi, ali nije ništa išlo lagano. Palili su mu šumu, ubijali ovce, provaljivali u kuću i na kraju je zapalili.

U teškoj ispovijesti za “Glas Srpske”, dan kasnije, detaljno je opisao šta mu se dešavalo, pokušavao da pronađe pravi povod, ali nije uspio. Posumnjao je da se iza svega krije neljudski pokušaj da mu zauzmu imanje i prekinu i san o tome da će na ognjištu ostati. Za sada je otišao kod rodbine u Kotor Varoš.

Bilanovićeva priča nije jedina. Koliko je težak život Srba povratnika u FBiH posvjedočila je nedavno i porodica Cvetka Simića iz Špionice kod Srebrenika. Sa suprugom Mandom u devastiranu kuću vratio se 2001. godine i punih 19 godina trpi razne nepravde, prijetnje i uvrede. Na kuću su mu, kako je posvjedočio za medije, bacali petarde, kamenje, a i prijetili im da će ih mrak progutati.

Bilanovića i Simića puna je FBiH. Ne brojčano, jer Srba u tom entitetu ima na nivou statističke greške, već po sudbinama za koje tamošnja vlast ne mari. Naprotiv, radi suprotno. Svi okreću glavu od svega, tako nasilnicima dajući vjetar u leđa u nastojanjima da pridobiju svu srpsku zemlju i na taj način natjeraju povratnike da starost dočekaju van granica FBiH.

Bilo je tuča, pucnjava, skrnavljenja pravoslavnih crkava i spomenika i to baš u vrijeme božićnih praznika. Zabilježeno je i postavljanje turskih zastava duž srpskih sela na području opštine Vareš, a na udaru našli su se i policajci koji su suspendovani, jer su slavili Badnji dan.

Jak udar na Srbe u FBiH počeo je, zapravo, kako ističu predstavnici Srba, kada je prije nekoliko godina usvojen Zakon o zemljišnim knjigama

Taj akt je omogućio tiho oduzimanje srpskih imanja, jer je njime predviđeno da se prilikom formiranja zemljišnih knjiga u FBiH, za razliku od RS, utvrđivanje podataka o vlasnicima vrši bez pozivanja višegodišnjih vlasnika imovine, a poziv se objavljuje u “Službenom glasniku”. Problem nastaje, kako je i tada upozoravano, jer neprijavljenu imovinu uknjiže bez vlasnika.

Predstavnici udruženja kojima je cilj zaštita povratnika i prava Srba u FBiH tvrde da je iza svega, i zakona i napada, stoji borba za zemljište.

- Suština svega je zemlja. Fizičkim i psihičkim maltretiranjem žele da zastraše ljude i da njima ostane zemlja. Seoska naselja u FBiH su, i prema podacima iz 1991. godine, bila većinski srpska. Sada ih žele za sebe. Gdje god se Srbi nisu vratili, Bošnjaci koriste zemlju, izvode stoku i nude 15.000 maraka za 110 duluma zemlje. U okolini Bugojna više od deset sela je bilo isključivo srpsko i sva koriste Bošnjaci, jer se nijedan Srbin nije vratio. To su nevjerovatne stvari - istakao je za “Glas Srpske” predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

Sve što se dešava predstavlja, dodaje, nastavak namjera isplaniranih kada je pripreman i usvojen sporni federalni Zakon o zemljišnim knjigama.

- Sve se svodi na to. Srbi koji se vrate i obrađuju, odnosno održavaju i neka imanja od svojih rođaka, predstavljaju smetnju - zaključio je Radanović.

Na tešku svakodnevicu Srba, odnosno u Sarajevu i okolini duže vrijeme upozorava Dušan Šehovac, danas predsjednik Udruženja “Istina i pravda”.

- Paljenje kuće povratnika u Busovači je očigledno efikasno sredstvo da se otjeraju Srbi iz FBiH. Ipak, najjače sredstvo je suptilna diskriminacija u svim oblastima života - od ekonomije, politike, socijalnog života, vjere, kulture, uz jezik mržnje pun pejorativa, predrasuda i podataka koji nisu istiniti - rekao je Šehovac za “Glas Srpske”.

O teškom položaju povratnika govore njihova sela koja su nerijetko bez puteva, struje, vode, mobilne mreže, prodavnice i ambulante. Ona svjedoče, u onim sredinama gdje su Srbi manjina, o nepravdi i neravnopravnosti. O nekonstitutivnosti naroda govori i neizučavanje srpskog jezika u školama u Glamoču, a migrantska kriza dodatno je otežala ionako težak život Srbima u Unsko-sanskom kantonu. Upravo je srpsko selo Lipa, na rubu opštine Bosanski Petrovac, postalo utočište za migrante i time je, kako tvrde vlasnici te zemlje, stavljena nova rampa na njihov povratak i obilazak ognjišta na kojima su rođeni njihovi očevi i djedovi.

Nešto bolja pozicija je u Livanjskom kantonu, gdje su povratnici Srbi i danas većinski, a predstavnici stranaka sa srpskim predznakom koje imaju predstavnike u federalnim i kantonalnim institucijama godinama upozoravaju da nema sluha za potrebe povratnika, posebno Srba, koji najduže čekaju na obnovu, a pravo na srpski jezik im je uskraćeno na gotovo svakom koraku. FBiH, kako često ističu, nije ispunila ni presudu Ustavnog suda BiH na osnovu koje je morala da upiše Srbe kao konstitutivni narod u nekoliko kantona.

I to i činjenica da čak ni tamo gdje se u aktima vode kao ravnopravan narod, a nemaju nikakva prava u stvarnosti, sasvim dovoljno, kako dodaju, govori o želji mnogih u FBiH za zatrpaju i preoru sve što ima ili je imalo srpski predznak.

Neki od posljednjih napada na povratnike i crkvenu imovinu

* Paljenje kuće Save Bilanovića u Busovači

* Pucanje na Srbe okupljene kod crkve u Požarnici na Ilindan 2019.

* Postavljenje turskih zastava u srpskim selima u Varešu

* skrnavljenje srpskih crkava i grobalja na području Sarajeva

* devastiranje crkve na Kupresu koja je nacionalni spomenik

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.