Manastir na Cetinju 4. januara obilježio dan osnivanja: Duže od pet vijekova bedem pravoslavlja

Aleksandar Stojanović
Manastir na Cetinju 4. januara obilježio dan osnivanja: Duže od pet vijekova bedem pravoslavlja

CETINjE - Podno Lovćena i Ivanovih korita već duže od pet vijekova stoji veličanstveno kameno zdanje cetinjskog manastira, jedne od najvećih pravoslavnih svetinja, bedema pravoslavlja, centra srpske duhovnosti i crnogorske državnosti. Posvećen prazniku Rođenja presvete Bogorodice, prkosi vremenima i osvajačima, ali i svjedoči o snazi pravoslavnog hrišćanstva.

U ovoj pravoslavnoj svetinji podignutoj 1484. godine stolovali su vladari i mitropoliti crnogorski, kasnije crnogorsko-primorski, a pored bogate riznice i netruležnih moštiju svetog Petra Cetinjskoga, u manastiru se čuvaju i dvije najveće hrišćanske svetinje: desnica svetog Jovana Krstitelja i čestica Časnog krsta na kojem je razapet Isus Hrist. Zbog bogate istorije, ali i velikih relikvija, ovo zdanje postalo je mjesto hodočašća kojem pristupaju vjernici svih konfesija iz cijelog svijeta.

Protosinđel Justin Mrenović za “Glas Srpske” ističe da je cetinjski manastir od osnivanja bio brana pravoslavlja od unijaćenja i islamizacije, mjesto širenja vjere, odbrane otadžbine i opismenjavanja naroda. Kako na početku 4. januara prije 537 godina, tako i danas.

- Zetski, a kasnije crnogorsko-primorski mitropoliti su stolovali u ovom manastiru, a on je od početka bio svetionik slobode i vjere Hristove. Njegov osnivač je Ivan Crnojević, koji je do kraja života ostao u manastiru, a nekoliko vijekova kasnije na tronu cetinjskih mitropolita u ovom manastiru sjedili su sveti Petar Cetinjski, sveti Petar Lovćenski Tajnovidac, a i po odvajanju svjetovne od duhovne vlasti, crnogorski mitropoliti ostaju u ovom manastiru i on nastavlja da bude mjesto sabiranja vjernika, mjesto odbrane i narodnih sabora - kazao je Justin.

Izgled hrama je specifičan i već na prvi pogled vidljiv je savršen spoj krepke duhovnosti i kršne snage, ali od svih iskušenja sačuvale su ga velike relikvije koje se u ovom bedemu čuvaju. Gotovo filmska je priča o tome kako je desnica Jovana Krstitelja došla u manastir, tolika da bi o tome mogle da se napišu knjige. I vjerovatno da nije moglo biti boljeg skrovišta od nacifašističkih snaga, a kasnije komunističkog jarma koji je u Crnoj Gori bio izraženiji nego bilo gdje od Vardara do Triglava.

- Kada smo 2010. godine presvlačili tijelo svetog Petra Cetinjskog, prvi put nakon skoro dva vijeka, vidjeli smo da su mošti potpuno netruležne, a iz njega čak izvire miro. Na grudima ovog položena je i desnica Svetog Jovana i čestica Časnog krsta, zbog čega manastiru s poštovanjem pristupaju ljudi iz čitavog svijeta. Što je veća svetinja, to je i iskušenje veće, ali uz Božiju pomoć, sve te nedaće smo pobijedili - istakao je Justin.

Dodao je da je najveća žal što zajedno sa tim svetinjama nije i ikona Bogorodice Filermose, koju su komunističke vlasti prenijele u obližnji muzej i izrazio nadu da će ikona biti vraćena tamo gdje pripada.

Na kraju treba istaći da je od 1493. do 1496. godine pri ovom manastiru radila čuvena Cetinjska štamparija, najstarija u srpskim zemljama.

Amfilohije

Protosinđel Justin ističe da su u cetinjskom manastiru stolovali mudri vladari i mitropoliti, a jedan od primjera je i blaženopočivši mitropolit Amfilohije, koji je, dostojan svojih prethodnika, iz ovog manastira pokrenuo veličanstvene litije i promjene u Crnoj Gori.

- Kao što su to nekada radili cetinjski mitropoliti, i mitropolit Amfilohije je svoj narod poveo u slobodu i osvijetlio Hristov put crnogorskom narodu - rekao je Justin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana