Knin: Život ovdje teče dalje, kao i svih sedam kninskih rijeka VIDEO

ELTA TV
Knin: Život ovdje teče dalje, kao i svih sedam kninskih rijeka VIDEO

KNIN - Kako se danas živi u Kninu, da li su rane devedesetih zarasle, gdje je danas nekada važno željezničko čvorište i raskrsnica puteva, ima li Knin perspektivu? U potrazi za odgovorima, na ova, nimalo laka pitanja odlazimo najprije u Polaču. Tamo živi Vaska Radulović, novinarka.

Odličan je poznavalac prilika u Kninskom kraju. Na stotine priča je zabilježila, snimila, obradila, stoga smo upravo nju na početku priče upitali, kako žive danas Srbi ovdje, kako se danas uopšte živi u Kninu? Vaska nam reče da Srbi ovdje žive kao i svuda u svijetu, dodajući:

“Ako kažem teško, pa recite mi gdje to danas žive lako, ako pitaju kako je danas biti Srbin u Hrvatskoj ja ću reći teško, ali je osjećaj neopisiv. Bar je meni tako. Najveći problem Srba u Hrvatskoj, gledano iz neke moje perspektive je to što nas je malo, što nas je iz godine u godinu sve manje, I to je ono što je suštinski, naš najveći problem. Sve ostalo bi se moglo staviti pod kategoriju – uobičajeno”, kaže Vaska navodeći primjere koji govore da čak i mladi ljudi ovdje ipak imaju perspektivu. 

“Imate dobrih primjera mladih ljudi, to je ono što ja uvijek volim da istaknem, koji su iz te ljubavi, povezanosti sa rodnim krajem, došli tu da svjedoče da se tu može živjeti. Značu, onaj ko hoće taj i može, načina uvijek ima. Ako čekate priliku, da vam neko ponudi posao, to nećete dobiti, ali bojim se da ni u velikim sredinama, pa ni u onoj iz koje vi dolazite, to nije opcija, da vam neko ponudi i posao, i dobru platu i kuću, to nije slučaj. Ono što je po meni prednost, je da ljudi koji su se ovdje vratili, bez obzira na okolnosti, je da su svoji na svome, da imaju svoju kuću, svoj komad zemlje,  da je poslije svega što se dešavalo, pandemija, rat, kriza, da je taj komad zemlje dragocjen, da smo svu ovu zemlju mi nasljedili od svojih predaka, I sada kada pogledate  sva ta sela oko Knina, i sve ove suhozide, onda nikako ne možete ignorisati činjenicu da su naši preci svojim rukama krčili zemlju da bi mi danas imali baštu da bi mogli danas preživjeti.” kaže Vaska.

I to je suština, ponoviće vam više puta naša sagovornica. Jer Knin živi 365 dana u godini a ne samo onih par dana koji su medijima, uglavnom onima sa strane, zanimljivi. U Kninu ljudi rade, djeca idu u školu, vrtić, jedni se  rađaju dok drugi umiru, sunce izlazi i zalazi. Kao i svagdje, kaže Vaska.

Kninski Srbi  kojima je potrebna pomoć, imaju se kome obratiti. Put nas vodi u Kninsku gradsku upravu. Jer, po zakonima Republike Hrvatske, Knin pored gradonačelnika bira i zamjenika iz reda nacionalnih manjina, konkretno - srpskog naroda. To je ovdje Željko Džepina. Čovjek sa dugogogdišnjim iskustvom u politici. On će vam reći da se u Knin vratio 1999. godine te da nikad nije imao problema, kada su u pitanju međunacionalni odnosi. Kaže da su ovakvoj atmosferi, koja je za svaku pohvalu,  ponajviše doprinijeli predstavnici SDSS-a u organima lokalne samouprave i Nezavisne liste, koji su u programskoj koaliciji na nivou grada. Srpski predstavnici ovdje jako dobro sarađuju sa izabranim predstavnicima većinskog hrvatskog naroda, kaže Džepina. To je ovdje dvosmjerna ulica u pravom smislu te riječi, dodaje Džepina. 

Gradonačelnik Grada Knina je Marijo Ćaćić. Za njega kažu da je odmjeren čovjek, mudar, svjestan situacije u kojoj se Knin danas nalazi sa svim svojim prednostima i manama. Marijo kao i njegov prethodnik nije ni u jednoj od dvije velike političke partije u Hrvatskoj. On će nam reći da je to veliki plus za grad Knin jer naprosto ne polažete račune nikome osim narodu.

“Knin je, vidljivo je to onome ko po prvi put dođe u grad na sedam rijeka, uredan i čist. Ljudi ovdje pokušavaju živjeti bolje, I to je ono što je sada u fokusu. Kninska privreda u gradu koji je nekada bio jedno od njavećih željezničkih čvorišta bivše države nije na nivou devedesetih, ali ima i pozitivinih primjera” kaže naš sagovornik. “Dio industrije je opstao, istina Tvornica vijaka danas ne zapošljava tri hiljade, već pet stotina radnika, ali je proizvodnja, ipak opstala. Ono što raduje jeste dolazak novih investitora u grad Knin. Tako ćemo uskoro dobiti investitora koji je zakupio dobar dio našeg preduzetničkog centra i koji će zaposliti blizu tri stotine radnika. To je najveće zapošljavanje u gradu Kninu u novije vrijeme. Zamislite da sada neko u Zagrebu zaposli dvadeset hiljada ljudi odjednjom, to su ti omjeri u odnosu na broj stanovnika.  Paralelno s tim, vrlo izvjesno će se graditi dva nova trgovačka lanca u Kninu, tako da slijedi još dodatnih zapošljavanja. Kao neko ko se od samog poečtka posvetio upravo projektima i novim radnim mjestima, shvatićete zašto je meni, a vjerujem i mještanima Knina, ovo sve ovoliko važno” kaže Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina. 

Ovo su priče koje ulivaju nadu, koje odišu optimizmom, i koje nam stvaraju sliku o nekom novom Kninu, gradu ipak poželjnom za život. Ovdje će vam  reći da je tako u cijeloj županiji. Šibensko-kninskoj. Da ima mjesta optimizmu. Da je suživot ovdje konačno postao život.

“Mogu slobodno reći da je suživot ovdje postao život, samo mi je žao što je za to trebalo puno vremena. Evo prije nekoliko dana sam boravio u Istri, gdje je sama primjena dvojezičnosti, participacija u političkom životu, uzor za cijelu državu. Ovdje je italijanska nacionalna manjina potpuno izjednačena sa ostalim građanima. Oni su davno prošlost prepustili istoričarima, povjesničarima, jednostavno su se okrenuli sadašnjosti i životu. Mišljenja sam da Šibensko-kninska županija jeste daleko od istarske, ali puno bliže u odnosu na godine koje su prethodile. U Šibensko-kninskoj županiji, evo ja mogu reći, iz svog iskustva da imam sve ovlasti kao i druga zamjenica, imam odličnu komunikaciju sa županom, i svim djelatnicima Županije, pa mogu reći da se osjećam potpuno jednako, kao svi građani Republike Hrvatske” kaže Ognjen Vukmirović, zamjenik župana Šibensko-kninske županije iz reda srpskog naroda.

Sve ovo nije išlo ni lako ni preko noći, kažu naši sagovornici. Puno toga, kako na normalizaciji odnosa tako i na razvoju ovoga kraja  uradili su prethodni kninski gradonačelnik Marko Jelić i saborska zastupnica Anja Šimpraga koja je sada potpredsjenica Vlade.

Na kraju odlazimo u Vijeće Srpske nacionalne manjine grada Knina. Njihova vrata su kažu, uvijek širom otvorena svima. Kako za pravnu pomoć, rješavanje svakodnevnih životnih problema tako i za kulturu. E, upravo nju će vele podići na viši nivo. “U selima to sve ide jako dobro, ali će se i u samom  gradu poraditi na tome da se svi oni koji se očuvanjem kulturnog nasljeđa ovog kraja bave, uvežu u jednu priču. To bi se trebalo desiti sa otvaranjem Srpskog kulturnog  centra ovdje u Kninu, i nadam se tu,  većem angažmanu mladih ljudi po pitanju očuvanja kulture i tradicije” kaže predsjednik Vijeća, Gojko Rašković. 

Rodnu grudu možemo sačuvati ako  to istinski želimo, ukoliko je  u nama još uvijek prisutan duh naših predaka, koji su tu istu zemlju naslijedili od svojih predaka. I tako u krug. E ukoliko imamo u sebi taj duh prošlih vremena kada se ovdje živjelo puno teže, ali se rodni kraj volio, onda je na buduće generacije moguće prenijeti ljubav prema istom. I tako je to danas, čini se svagdje, i kod svakoga, pa tako i ovdje u Kninu, koji eto i danas vjekovima poslije, živi nekim svojim životom, zagledan u budućnost, sa svim svojim raznolikostima kojima se eto ipak može pohvaliti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana