Kako je SPC davanjem autokefalnosti MPC “doskočila” Carigradskoj patrijaršiji: Spriječeno sijanje nove jabuke razdora

Na ovaj način SPC skida s vrata i ogromni krst, ali i sprečava sijanje neke nove jabuke razdora u pravoslavnom svijetu, jer je Srpska pravoslavna crkva preduhitrila “odmetnutu” Carigradsku patrijaršiju koja se ponaša kao “istočni Vatikan” - da protivkanonski prva izda tomos o autokefalnosti Ohridskoj arhiepiskopiji, a što bi, prema mišljenju sagovornika “Glasa Srpske”, vodilo ka već viđenom “ukrajinskom scenariju” i novim podjelama unutar pravoslavnog svijeta.

Prema riječima starješine hrama Svetoga Vasilija Ostroškoga u Banjaluci i predsjednika Imperatorskog pravoslavnog palestinskog društva odjeljenje Republika Srpska sveštenika Miladina Mitrovića obnova kanonskog i bogoslužbenog jedinstva između SPC i Makedonske pravoslavne crkve ne predstavlja samo prevazilaženje višedecenijskog crkvenog raskola, nego i opštu pobjedu pravoslavne vjere. Ova odluka, kako kaže, svjedoči i o čvrstoj namjeri patrijarha Porfirija da “izliječi najveću i najdublju ranu SPC - ranu koja se zvala makedonski raskol i koja je decenijama razjedala jedinstvo”.

- Za razliku od nekanonskih odluka konstantinopoljskog patrijarha Vartolomeja, koji je dajući tomos o autokefalnosti ukrajinskim raskolnicima, narušio sve norme kanonskog poretka Pravoslavne crkve i samo još više produbio raskolničku krizu unutar pravoslavlja, obnova kanonskog jedinstva između SPC i MPC je uzvišeni događaj bratskog pomirenja. Da je makedonski raskol bio isključivo političke prirode, aktivno podržavan državnim institucijama makedonske države po instrukcijama zapadnih mentora, u to danas niko ne sumnja – kaže Mitrović.

Pomirenje

U aktivnom dijalogu, koji je u prošlosti u nekoliko navrata vođen između SPC i arhijereja Makedonske crkve, uvijek je, kako kaže, bila prisutna atmosfera pomirenja i potajna želja da se dođe do kompromisnog rješenja. Dovoljno se, podsjeća, sjetiti “Niškog dogovora” iz 1998. godine postignutog između SPC i makedonskih episkopa kada je bio učinjen veliki napor da se do toga i dođe. Ali, zbog velikog pritiska makedonske države, Sinod MPC je odbacio ovaj već potpisani sporazum. Nastavilo se sa razgovorima, pa ­je tako u maju 2002. u Nišu potpisan međucrkveni dogovor koji je podrazumijevao osnivanje Ohridske arhiepiskopije, priznanje velikih autonomnih prava eparhija na teritoriji Makedonije i pravo samostalnog izbora arhiepiskopa koje bi potvrđivao srpski patrijarh. Za ovaj dogovor tada je glasalo pet od ukupno sedam makedonskih arhijereja, međutim vrlo brzo svi oni su pod pritiskom makedonske državne bezbjednosti izjavili da ovaj dokument nema obavezujući karakter. 

- Sve ovo nam jasno ukazuje na činjenicu da se u pozadini makedonskog raskola kriju isključivo geopolitički interesi evroatlantske alijanse NATO, koja je politikom razjedinjavanja i drobljenja crkvenih jurisdikcija direktno uticala na društvenu i političku situaciju u Srbiji i Makedoniji. I ne samo tu, već širom pravoslavnog svijeta - istakao je Mitrović. 

Izbijanje aduta

Istoričar Aleksandar Raković smatra kako je na ovaj način spriječen “ukrajinski scenario”, kada se Carigradska patrijaršija oglušila o odluku Kritskog sabora i “upala” u teritoriju Moskovske patrijaršije na prostoru Ukrajine gdje je 2018. protivkanonski formirala tzv. “Pravoslavnu crkvu Ukrajine”. Raković navodi da je Carigradska patrijaršija to isto učinila i samovoljno upala u kanonsku teritoriju SPC kada je 9. maja 2022. donijela odluku da MPC razriješi poluvjekovnog raskola, prizna je pod imenom Ohridska arhiepiskopija i samo u granicama Sjeverne Makedonije.

Tim upadom u kanonski poredak SPC, kaže Raković, Carigradska patrijaršija je otvorila put za proceduru da ona prva prizna autokefalni status Ohridskoj arhiepiskopiji. Smatra i da Sveti arhijerejski sabor SPC, kada su se za to stekli uslovi, na majskom zasjedanju 2022. jednoglasno je donio odluku da prizna autokefalni status MPC, a kako bi se sačuvao kanonski poredak Pravoslavne crkve.

-  Na ovaj način poslata je jasna poruka da se ne žele “intervencije” sa strane na koje je bila spremna Carigradska patrijaršija. Oni su se u ovaj proces pokušali ponovo uključiti kada su uvideli da SPC i MPC nešto spremaju. Kao da Srbima i Makedoncima treba neki tutor. To je uvredljivo. Patrijarh Vartolomej je sada ostao bez aduta u svojim rukama. Ne znači da neće biti nekih novih pokušaja, ali situacija je sada drugačija, jer je na ovaj način jasno stavljeno do znanja ko je “majka crkva” -  navodi Raković.

Pretpostavlja i da je SPC prije donošenja ove istorijske odluke imala konsultacije sa Ruskom pravoslavnom crkvom i drugim autokefalnim pravoslavnim crkvama, a koje su već čestitale srpskom patrijarhu Porfiriju i stavile mu do znanja da ih raduje odluka o priznavanju autokefalnog statusa za MPC.

Na pitanje zašto odluka o priznanju ove autokefalije nije navedena u saopštenju SPC poslije završetka rada Sabora - Raković smatra da SPC nije imala namjeru da to sakrije, već da je to urađeno da bi bila spriječena planirana “intervencionistička sabotaža” od strane Carigrada.

- Odlukom Svetog arhijerejskog sabora SPC, koju je 24. maja 2022. u Skoplju obelodanio patrijarh Porfirije, preduhitrena je inostrana intervencija zbog koje bi SPC bila prinuđena da prekine komunikaciju sa Carigradskom patrijaršijom, a time i sa Svetom gorom, što bi bilo teško podnosivo – naglasio je ovaj istoričar, koji je blizak crkvenim krugovima.

Dodaje kao značajno i to što će ovom odlukom Ohridska arhiepiskopija biti integrisana u Makedonsku pravoslavnu crkvu, u bratskom raspoloženju, prema sporazumu koji će uskoro biti uobličen, te da će arhijereji i sveštenstvo SPC i MPC sasluživati u srpskim zemljama i u Makedoniji, a srpski i makedonski narod zajedno pričešćivati.

- Za naš narod je izuzetno značajno da će SPC moći da služi u srpskim srednjovekovnim manastirima i crkvama iz nemanjićkog perioda koji su 1959. predati na upravu MPC. Ostalo je još da se urede ti međusobni odnosi. Tamo su ta vrata do sada bila zatvorena, a ovom odlukom Sinoda ona su ponovo otvorena. Priznata je realnost. Koliko je trebalo da jedni druge gnjavimo. Bolje ovaj raskol rešiti što pre. Da je Carigradska patrijaršija uspela u svojim namerama bila bi posejana nova jabuka razdora - naveo je Raković.

Za i protiv

Vjerski analitičar Predrag Đokić smatra kako je na ovaj način patrijarh “doskočio” Vaseljenskoj patrijaršiji koja hoće da postane “istočni Vatikan”.

- Smutna su ovo vremena i ona zahtevaju dela, a ne samo reči. SPC je pokazala mudrost. Danas kada se trude da pocepaju pravoslavne na najsitnije delove, treba da ostanemo ujedinjeni. Kada je u pitanju reakcija patrijarha Vartolomeja na ovaj čin, čini mi se kako je ona bila pomalo panična. Svojim dosadašnjim odlukama i porukama patrijarh Vartolomej demaskira i ogoljuje ambiciju da bude papa istoka. Sebi pripisuje i veću vlast nego što rimski papa i misli da ima. Arhiepiskop Stefan mora biti svestan toga – kaže Đokić.

Kako je rekao, patrijarh Vartolomej želi da od svih pomjesnih crkava, ali i “crkvenu dijasporu”, svede na teritorijalne crkve, a što dovodi do toga da neki vrlo često koriste izraz, a posebno u Crnoj Gori – Crkva Srbije.

Za razliku od Rakovića i Đokića, profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu Zoran Čvorović smatra kako je ova odluka o davanju autokefalnosti ipak možda malo preuranjena i prebrzo donesena. Mišljenja je kako je bilo logično da “makedonski raskolnici” prvo zatraže neku vrstu oprosta ili pokajanja za prethodni čin nekanonskog proglašenja autokefalnosti 1967.

- Meni je posebno interesantno i što je arhiepiskop ohridski i makedonski Stefan,  potpisujući jedan od ovih dokumenata to uradio zelenim mastilom, a koje je “rezervisano” za patrijarhe. Takođe, ono što mi je još upalo u oči jeste da je on u Beogradu, ali i na liturgiji u Skoplju, SPC nazivao “sestrinskom crkvom”, a ne “majkom”. On je Carigradsku patrijaršiju tako nazvao. On time, na neki način, već degradira tomos koji SPC treba da dodeli MPC. Ukoliko bi neko prihvatio da Carigradska patrijaršija bude “majka crkva” za Ohridsku arhiepiskopiju, onda bi bio napravljen opasan presedan - kaže Čvorović.

U predstojećim razgovorima SPC bi, kako je rekao, morala da za Srbe u Sjevernoj Makedoniji, baš kao i u Rumuniji, obezbijedi bar jednu eparhiju, da za srpskog patrijarha obezbijedi bar jedan od srednjovjekovnih manastira, koji su podigli srpski vladari.

- I najzad, kada bude usaglašavan tomos, u njemu ne bi trebalo da se upotrebljava naziv Ohridska arhiepiskopija kao dodatak u nazivu, jer je ona starija od SPC. U tom slučaju bi ispalo da je MPC-OA starija od “majke crkve” - istakao je Čvorović. 

Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije je pak ovim povodom citirao Njegoša - “Vrijeme je majstorsko rešeto, prečistiće ono ove stvari”, aludirajući da će vrijeme pokazati kakva je ovo odluka bila i da li je dugoročno - dobra ili loša.

- Kao prvo, mislim da je najvažnije što je na ovaj način otklonjeno nekoliko opasnosti, pa i ona najveća “ukrajinizacija” crkvenog pitanja u Severnoj Makedoniji. Problem koji smo imali sa Bugarskom koja se proglasila pre nekoliko godina za “majku crkvu” Makedoncima je sada bespredmetan, kao i mešanje Carigrada, odnosno vaseljenskog patrijarha. Sa makedonske strane očekujem jedno razumno i bratsko ponašanje posebno kad je u pitanju srpska kulturna baština i zadužbine, koje treba da se zaštite – naveo je Gajić dodajući kako se sada otvara nova stranica u odnosima Srba i Makedonaca.

Istorijat

Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija je kanonski priznata crkva u Sjevernoj Makedoniji. Samostalnost od SPC proglasila je 1959. uz podršku tadašnjih komunističkih vlasti. Nakon što je SPC odbila dati saglasnost za potpunu uspostavu autokefalnosti MPC, ona se ipak odlučila osamostaliti, te je 1967. na Ohridu jednostrano proglasila svoju autokefalnost, koju druge crkve nisu htjele prihvatiti.

Ime crkve

Prema odluci SPC, pitanje konačnog imena Makedonske crkve, Sveti arhijerejski sabor vezao je za saglasnost koja će se oko toga postići sa svim pomjesnim pravoslavnim crkvama, a ne samo “helenofonim”. Podsjećanja radi, imenu MPC-OA, protivi se Carigradska patrijaršija, ali i Grčka i Bugarska.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.