Jahači apokalipse savremenog doba

Milijana Latinović; Anita Janković Rečević
Jahači apokalipse savremenog doba

Virus je najveća prijetnja opstanku čovjeka na planeti, rekao je nobelovac i molekularni biolog Džošua Lederberg, a riječ koja ovih dana prijeti iza svakog ćoška i ledi krv u venama je novi, smrtonosni, virus korona koji se iz kineskog grada Vuhana, epicentra zaraze, širi na ostatak svijeta.

O kakvom se zloglasnom oboljenju radi pokazuje činjenica da je za kratko vrijeme uzelo više od 600 žrtava i zarazilo na hiljade ljudi.

Zbog njegove pojave u karantin je stavljena čitava kineska regija Hubej, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je proglasila vanrednu situaciju od međunarodnog značaja, ukinuti su avio-letovi, zatvorene granice, a mnoge zemlje su poslale avione po svoje državljane kako bi ih izbavile iz epicentra epidemije.

To pokazuje kako ne treba mnogo da se strah probudi i počne osvajati svijet. 

Američki pisac H. P. Lovekraft davno je rekao da je strah najstarija i najjača emocija, a da je najjači strah onaj od nepoznatog.

Virus korona je baš to, nepoznat savremenom čovjeku uprkos velikom napretku medicine. Šta se zapravo događa u tom svijetu opasnih ubica koje svako malo prijete čovječanstvu, ostaje misterija dugo nakon njihove pojave.

Kao prijetnja i globalna potencijalna opasnost neprestano se pojavljuju novi virusi. Tako su u protekloj deceniji svijetom protutnjali brojni “jahači apokalipse”, kako su istraživači i naučnici prozvali smrtonosne viruse. 

Među najstarijima je ebola, otkrivena 1976. godine. Taj opasni virus 2013. godine izazvao je epidemiju u zapadnoj Africi, a strah i strepnja od njegove moći i dalje tinjaju, naročito jer je lani harala epidemija u Demokratskoj Republici Kongo.

Još jedan virus koji je u skorijoj prošlosti uznemirio stanovnike širom planete, pa tako i građane BiH je ptičji grip. Jedan patogeni soj podtipa H5N1 prvi put je zabilježen 1997. u Hongkongu i od tada se proširio velikim dijelom Azije i istočne Evrope. Procjenjuje se da je ova bolest uzela više od 600 života. 

U kineskoj pokrajini Guangdong u decembru 2002. godine prvi put je registrovana zarazna bolest koju izaziva teški akutni respiratorni sindrom ili SARS. Od februara 2003. godine zabilježen je i značajan broj oboljelih u Hongkongu, Singapuru, Vijetnamu, Tajvanu i Bangkoku, a čak polovina su bili zdravstveni radnici koji su brinuli o oboljelima. 

Smrtonosni virusi, veličine jedva tri milijardita dijela milimetra, nastavili su da se redaju jedan za drugim. Prije 11 godina proglašena je pandemija svinjskog gripa, nakon čega je uslijedio zika virus koji prenose komarci.

Godine 2014. virus se raširio istočno, preko Pacifika do Francuske Polinezije, zatim na Uskršnje ostrvo i 2015. u Meksiko, Centralnu Ameriku, na Karibe i u Južnu Ameriku, gdje je izbijanje zike dostiglo pandemičan nivo.

O kakvim je virusima riječ, koliko su opasni, kako nastaju i koliko savremeni čovjek zna o njima, za “Glas Srpske” govore ugledni epidemiolozi iz zemlje i regiona. 

Poznati epidemiolog iz Beograda Zoran Radovanović smatra da je borba čovjeka i virusa neprestana jer ljudski razvoj u stopu prati i razvoj novih virusa, kojima se ne može odmah po njihovom nastanku ući u trag. Kaže da novi virus korona predstavlja prijetnju čovjeku, ali da u ovom dijelu Evrope nema razloga za veliku paniku. 

- Ovo je treći put u ovom veku da se javlja soj virusa od koga se umire. Od 2002. do 2004. godine bio je prisutan SARS, ali uopšte nije došao do ovog dela sveta. Takođe, kada se 2012. godine pojavio MERS u Saudijskoj Arabiji, obolelih nije bilo na ovim prostorima, tako da su veoma male šanse da i virus korona stigne na Balkan. Ukoliko se to i desi, verovatno će ostati na jednom ili dva bolesnika, veliku epidemiju možemo u startu isključiti - kazao je Radovanović.

Ističe da nije za brigu ni to što za to virusno oboljenje za sada nema lijeka. 

- Procenat smrtnosti od virusa korona je mali, ispod dva odsto, a budući da je već izlečen veliki broj pacijenata, taj postotak će na kraju biti daleko manji. U SAD su već započeli sa primenom eksperimentalne kombinacije lekova za grip i AIDS. To je veoma skupa terapija koju u Srbiji nemamo i u slučaju da se kod nas pojavi zaražena osoba, lečili bi je lekovima koji deluju na virusne bolesti, odnosno takozvanom simptomatskom terapijom - ističe Radovanović.

Bjesnilo najopasnije

Iako su novi virusi izrazito agresivni, prema riječima Radovanovića, na planeti je i dalje najopasniji stari virus bjesnila jer je smrtnost gotovo 100 odsto. 

- Svi ti virusi koji se pojavljuju i od kojih ljudi obolevaju nisu došli sa namerom da napadnu čoveka, već smo mi, ljudi, napali njihova prirodna staništa. Konstantno krčimo šume, zalazimo u područja gde ljudska noga ranije nije stupila, narušavamo prirodnu ravnotežu i to dovodi do toga da neki virusi koji su postojali samo kod životinja mutiraju i steknu sposobnost da zaraze i čoveka. Da nismo zalazili u prašume, pustinje i druga prirodna staništa virusa, sada ne bismo obolevali od tih bolesti - kategoričan je Radovanović.

Pojašnjava da se virusi mahom pojavljuju u Kini i Africi, jer ljudi na tim područjima imaju blizak kontakt sa životinjama.

- U afričkim zemljama se neprestano krče džungle, prirodna staništa mnogih virusa, a u Kini na relativno malom prostoru žive svinje, patke, guske i ljudi i baš zbog toga od tamo potiču gotovo sve epidemije i pandemije. Ptičji grip se teško prenosi na čoveka i ljudski na pticu, ali ako ptica i čovek istovremeno zaraze svinju, onda se taj ptičiji i čovečji pomešaju i napravi se nov virus i dođe do pandemije - rekao je Radovanović.

Spekulacije o “proizvodnji” virusa u svjetskim laboratorijama s ciljem smanjenja populacija i što većeg profita farmaceutske industrije, Radovanović posmatra kao more izrečenih gluposti. 

- Sve te priče su potpune besmislice. Ne može neko da pusti opasni virus i rizikuje da mu ta ista bolest pobije sopstvenu decu. Tako monstruozan plan niko ne bi mogao da sprovede, pogotovo što bi morao korumpirati na hiljade doktora širom sveta, što je nemoguće. Što se tiče farmaceutske industrije, pa ona i sada dovoljno zarađuje. Nije joj potrebna epidemija globalnih razmera, naročito što se najveća zarada ostvaruje na lekovima koji se uzimaju celoga života, poput tableta protiv visokog pritiska ili holesterola. Kod virusnih bolesti nakon popijene kutije leka se ozdravi i tu nema velike zarade, tako da ni ta priča nije logična - uvjerava Radovanović navodeći da je teoretski ipak može da se desi da virus pobjegne iz laboratorije.

Priča se da se 1977. godine u jednoj američkoj vojnoj bazi pojavio neobičan soj virusa gripa od koga je oboljelo oko 200 vojnika, za koji se sumnjalo da je nastao u laboratoriji, ali da za to ne postoje nikakvi dokazi. 

- Godinu kasnije u Sovjetskom Savezu se pojavio soj virusa koji nikada ranije nije bio zabilježen i takođe je postojala sumnja da je “pobegao” iz laboratorije, međutim, ni to nije dokazano. S druge strane, sve to se dešavalo pre 40 godina, kada mere zaštite u laboratorijama gde se vrše ispitivanja virusa nisu bile kao sada. Verovatnoća da se to desi u ovom vremenu je ispod jedan odsto - uvjerava Radovanović. 

Šef Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za BiH Viktor Olsavski ističe za “Glas Srpske” da SZO dijeli zabrinutost ljudi koji strahuju za vlastito zdravlje i zdravlje svojih prijatelja i porodice. 

- Pojava bilo kojeg novog patogena koji kod nekih pacijenata može izazvati tešku bolest i smrt zaista je zabrinjavajuća i mora se shvatiti s najvećom ozbiljnošću. Slijedeći i sprovodeći savjete i mjere koje su preduzele zdravstvene vlasti, uvjeren sam da ćemo zajednički uspjeti obuzdati epidemiju i izbjeći njeno dalje širenje i sačuvati zdravlje stanovništva - istakao je Olsavski dodajući da SZO vjeruje da je i dalje moguće prekinuti širenje virusa, pod uslovom da zemlje preduzmu snažne mjere za rano otkrivanje bolesti, izolaciju i liječenje slučajeva, pronalazak kontakata i promovisanje mjera socijalnog distanciranja proporcionalno riziku. 

On ističe da se pretpostavlja da je proglašenje vanredne situacije za javno zdravlje od međunarodnog značaja. 

- Najbolji način je da svi radimo zajedno. SZO kontinuirano sarađuje sa mrežama naučnika i kliničara, ljekarima, istraživačima, vladama, stručnjacima za lanac snabdijevanja i partnerima iz javnog i privatnog sektora na koordinaciji odgovora na novi virus korona, na različitim stručnim poljima - naglasio je Olsavski.

Dodao je da tri nivoa SZO od 2. januara 2020. godine zajedno rade na pružanju odgovora na ovu epidemiju. 

- Objedinjujemo resurse iz cijele organizacije s ciljem što boljeg razumijevanja bolesti. SZO neprekidno analizira podatke koje dobija i usko sarađuje sa globalnim stručnjacima na različitim temama. Predlažemo izvođenje posebnih studija kako bismo bolje razumjeli načine prenosa, faktore rizika i izvor zaraze. Neke od studija se već izvode, a osim toga, radimo na pružanju savjeta svim našim državama članicama kako bismo im pomogli da preduzmu najefikasnije mjere za zaustavljanje zaraze - istakao je Olsavski.

Načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS Nina Rodić Vukmir objašnjava da su virusi korona velika porodica virusa, od kojih neki napadaju ljude, a drugi cirkulišu među životinjama. 

- Mogu izazvati blage simptome bolesti slične gripu, ali i ozbiljnije forme bolesti. Uočeno je da se kod ljudi koji imaju hronična oboljenja ili kod starijih osoba mogu javiti teži oblici bolesti. Ljudski virus korona najčešće uzrokuju blage do umjerene bolesti gornjih disajnih puteva, kao što je prehlada, ali i teške upale pluća sa otežanim disanjem. Najčešće osobe obolijevaju u toku zime i ranog proljeća. Šire se od zaražene osobe na druge putem vazduha, bliskim ličnim kontaktom, dodirivanjem predmeta ili površine, zatim dodirivanjem usta, nosa ili očiju prije pranja ruku - kazala je Rodić Vukmir.

Prirodna selekcija

Ističe da virusi stalno prolaze evoluciju i prirodnu selekciju, te se većina njih brzo razvija.

- Kad dva virusa inficiraju ćeliju istovremeno, mogu zamijeniti genetski materijal kako bi napravili nove, “miješane” viruse sa jedinstvenim svojstvima. Na primjer, sojevi gripa mogu nastati na taj način. U prirodi je virusa da se prilagođavaju i mijenjaju, tako je oduvijek. Danas je kontakt sa egzotičnim životinjama i drugim izvorima zaraze mnogo češći i direktniji nego prije, pa i kontakt sa uzročnicima zaraznih bolesti, posebno kod životinja je mnogo češći, stoga i novi virusi - pojasnila je Rodić Vukmir i dodala da mjesta za strah i paniku nema jer se u Srpskoj sprovode sve mjere koje je preporučila SZO u punom obimu i na svim nivoima.

Smatra da globalno izbjegavanje vakcinacije nije doprinijelo tome da ljudi postaju manje otporni na nove viruse, te da ta dva pojma nisu ni u kakvoj vezi. 

- Ljudi sada nisu ni manje ni više otporni na nove sojeve virusa nego prije. Naprotiv, moderna medicina i ogromno unapređenje nadzora nad zaraznim bolestima dovelo je do pravovremenog otkrivanja novih virusa, primjene svih dostupnih mjera prevencije i širenja zaraznih bolesti kao i liječenja, a kvalitet i vijek trajanja života čovjeka je mnogo duži nego prije, pa se danas ljudi lakše izbore sa virusnim infekcijama - rekla je Rodić Vukmir. 

Epidemiolozi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da su zarazne bolesti oduvijek prisutne oko nas, te da su u prošlosti odnosile i više života jer su mogućnosti ranijeg dijagnostikovanja, liječenja i prevencije bile manje. 

- Neke bolesti su u međuvremenu potpuno eliminisane kao što su, na primjer, velike boginje, dok se za neke poput ospica i dječje paralize i dalje trudimo. Napredak medicine je donio brojne pomake u bržem dijagnostikovanju, boljem liječenju te sprečavanju komplikacija i smrti izazvanih različitim bolestima, a dalji je cilj biti još bolji u tome - rekli su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dodali da je virus korona zaista novi virus te da svu pažnju usmjeravaju na mjere prevencije i pripremanje postupaka ukoliko dođe do zaraze među hrvatskim stanovništvom, ističući da se neslužbenim teorijama o stvaranju virusa u svjetskim laboratorijama i za korist farmaceutske industrije ne bave.


Lijekovi za imunitet

Zoran Radovanović kaže da su lijekovi za podizanje imuniteta najveća prevara farmaceutskih kuća, ali da su zbog dobre zarade najčešće predmet reklama, a i prvi su na izlozima apoteka. 

- Ne postoji lek za podizanje imuniteta, to je prevara u startu. To se čak i ne zove lek već suplementi, odnosno pomoćna lekovita sredstva na kojima proizvođači samo ispišu da su klinički ispitana, a to zapravo ništa ne znači. Znači samo da unutra nema otrova i da nije zagađen - kazao je Radovanović. 

EBOLA

- otkrivena 1976. godine
- epidemija proglašena od 2013. do 2016. u zapadnoj Africi
- umrlo 13.000 ljudi
- 2019. proglašena epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo 
- do polovine januara ove godine 2.236 smrtnih slučajeva

PTIČJI GRIP H5N1

- zabilježen prvi put 1997. godine u Hongkongu
- 616 umrlih
- obuhvaćeno 13 zemalja širom Azije i Evrope

SARS

- prvi put registrovan 2002. godine u Kini 
- zaraženo 8.096
- umrlo 774 ljudi

SVINjSKI GRIP H1N1

- pandemija proglašena 2009. godine
- zaraženo 1,7 miliona ljudi
- umrlo oko 284.500 ljudi

VIRUS ZIKA

- 2016. godine proširio se na 60 zemalja
- 2.300 beba rođenih s mikrocefalijom

VIRUS KORONA

- pojavio se u decembru 2019. u kineskom gradu Vuhanu
- više od 12.000 zaraženih u Kini
- umrlo više od 400 oboljelih u Kini

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana