Ivana Pandžić, arheolog i kustos Muzeja RS: Srce Balkana krije tajne drevnih civilizacija

Milijana Latinović
Ivana Pandžić, arheolog i kustos Muzeja RS: Srce Balkana krije tajne drevnih civilizacija

Pronalazak srednjovjekovnog mača u Vrbasu, koji uveliko nazivaju “srpski Ekskalibur”, veliki je arheološki podvig s obzirom na to da je na taj način posljednji mač u Muzej RS stigao prije 90 godina. Sigurna sam da su pred nama mnoga velika otkrića, jer je Republika Srpska smještena u srcu Balkana, na mjestu na kome su se vijekovima sudarale brojne civilizacije.

Tim riječima je kustos u Muzeju Republike Srpske, arheolog Ivana Pandžić započela priču o izvlačenju srednjovjekovnog mača koji je pronađen u kamenu, koji je hladni Vrbas šest vijekova skrivao u svojim dubinama. Ova Banjalučanka bila je dio tima koji je nakon višemjesečnih priprema i specijalne obuke zaronio u hladni Vrbas i izvukao mač koji se prema prvim procjenama koristio između 13. i 15. vijeka.

Ponosna na svoje kolege, biologa Anu Ćurić, istoričara Janka Vračara i konzervatorku Danijelu Jovanović, sa kojima se upustila u ovu avanturu, Pandžićeva ne skriva uzbuđenje zbog podviga u kojem je učestvovala. Specijalno za tu priliku položila je ronilački ispit i tako ispisala novu stranicu u svom životu.

- Ovo je veliko i značajno iskustvo, posebno jer ponekad prođe čitav životni vijek arheologa, a da se ne desi nijedno otkriće. Velika je čast biti dio ove priče - istakla je Pandžićeva za “Glas Srpske”, dodajući da joj je praistorija polje interesovanja i velika inspiracija.

Ona je jedan od najmlađih arheologa u Srpskoj i viši asistent na predmetima arheologija i muzeologija na Odsjeku za istoriju na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, a želja joj je oduvijek bila da zaroni u dubine Vrbasa. Pronalaskom mača, zvijezde su se poklopile i uz pomoć instruktora Ronilačkog kluba “Buk” uspješno je prošla obuku.

- Mač je pronađen u blizini srednjovjekovnog grada Zvečaja, ima određen kontekst i priču i nije u potpunosti slučajni nalaz. Druga zanimljiva činjenica jeste da je mač pronađen u kamenu. Nakon njegovog dospijeća u vodu stvorene su naslage sedre oko njega. Pronađen je između dvije stijene i bilo ga je veoma teško odvojiti - ispričala je Pandžićeva.

Pokazujući mač, na kome se još vide ostaci sedre, ističe da je u dobrom stanju. Nakon što proces konzerviranja bude završen, mač će biti vraćen u kamen, koji će stajati u vitrini u Muzeju RS i biti dostupan posjetiocima.

- Svi smo veoma uzbuđeni i jedva čekamo da se konzervacija završi da vidimo stvarni izgled mača - kazala je Pandžićeva, napominjući da su i ona i njene kolege zahvaljujući ovom podvigu pomjerili lične i profesionalne granice.

Koliko je interesovanje javnosti za mač svjedoče brojne anegdote koje se već prepričavaju u vezi s njim. Pandžićeva sa osmijehom dodaje da su prema jednoj od njih na maču ispisana japanska slova, iako još nije očišćen.

- Koleginicu Anu, koja je izvukla mač, upoređuju sa Larom Kroft, a tu je svakako i legenda koja kaže da će onaj ko izvuče mač iz kamena biti sljedeći vladar - ispričala je Pandžićeva, uz napomenu da je mač izazvao veliko interesovanje i svjetskih medija, pa su je već zvali iz britanskog Bi-Bi-Sija.

Ova Banjalučanka u gimnazijskim danima je žudjela da postane slikarka, a plan joj je bio da nakon što uzme diplomu u ruke, upiše Likovnu akademiju u Beogradu. Rezervni plan bila joj je istorija umjetnosti. Život ju je ipak odveo na drugu stranu, pa je studije arheologije i istorije umjetnosti završila u Grčkoj, kolijevci antičke civilizacije.

- Nikada nisam ni razmišljala o arheologiji. Pred kraj gimnazije objavljen je konkurs za stipendiju za studije u Grčkoj, Prijavila sam se, dobila stipendiju i nikada nisam kročila na Likovnu akademiju u Beogradu - prisjetila se Pandžićeva.

Privodi kraju doktorat na temu ispitivanja keramičkih posuda na udio hlorida i natrijuma i to na materijalu iz Tuzle, koja je bogata solju. Naglasila je da je kompletno istraživanje bazirano na jednoj japanskoj teoriji koja je u potpunosti primijenjena u BiH. Nakon što doktorira, Pandžićeva će biti prvi doktor nauka u ovoj oblasti u Srpskoj poslije 23 godine. Ljubav prema gradu u kojem je rođena i odrasla motivacija joj je da do detalja istraži tvrđavu Kastel, koji još nije istražen i skriva ogromno arheološko bogatstvo.

- Počeli smo čišćenje dvorišta dva gdje se vide temelji, a već iduće sedmice sa studentima iz Banjaluke i Pala nastavićemo istraživanje - rekla je Pandžićeva, koja slobodno vrijeme, kada nije sa suprugom, djecom i prijateljima, nastoji da iskoristi za obilazak muzeja i arheoloških lokaliteta širom svijeta.

Želja joj je da uskoro završi istraživanje pećine Rastuše kod Teslića, koja je pandan krapinskoj pećini. Istraživanje je, dodaje, započela sa kolegama sa Kembridž univerziteta još 2010. godine. Koliko je Republika Srpska bogata u arheološkom smislu, Pandžićeva slikovito objašnjava riječima da bi nam trebala vojska arheologa da ispita sva nalazišta.

Dokumentarac

Ivana Pandžić ističe da je planirano snimanje dokumentarnog filma o srednjovjekovnom maču.

- Tokom izvlačenja mača iz Vrbasa napravljeni su kvalitetni snimci, vodimo računa o svoj potrebnoj dokumentaciji, kako bismo u dogledno vrijeme ekranizovali cijelu tu priču - ispričala je Pandžićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana