“Ex-Yu rok enciklopedija” slavi četvrt vijeka: Psihoterapija koja je postala kapitalno djelo

Branislav Predojević
“Ex-Yu rok enciklopedija” slavi četvrt vijeka: Psihoterapija koja je postala kapitalno djelo

Prije tačno 25 godina objavljeno je prvo izdanje “Ex-Yu rok enciklopedije” veterana domaćeg muzičkog novinarstva Petra Janjatovića, kao prva i još uvijek jedina enciklopedija o rok muzici cijeloga prostora bivše države, koja je u prethodnih četvrt vijeka stekla kultni status kod publike i doživjela još tri dopunjena izdanja...

Riječ je o kapitalnom djelu koje zadivljujuće precizno donosi faktografiju i diskografiju izvođača rok muzike u SFR Jugoslaviji,  na potezu od Vardara do Triglava. Osim što obrađuje vrlo obimnu i široku temu, Janjatović je kreiranju knjige pristupio vrlo studiozno, te je vremenom stvorio vrhunsko štivo svakome ko želi malo dublje upoznati rok muziku, kako bivše Jugoslavije, tako i zemalja koje su je naslijedile.

Početna ideja

Prvobitna ideja, po riječima Janjatovića nastala je davno, ali je čekala realizaciju nekih 15 godina, što iz subjektivnih, što iz objektivnih razloga.

- Smatrao sam da jugoslavenska rok scena treba da ima­ svoju enciklopediju u prvoj polovini osamdesetih godina. Meni i kolegi Draganu Kremeru je 1981. ponuđeno da to radimo, u vreme novog talasa, ali shvatili smo da, dok to napišemo, dok to izađe, knjiga će biti zastarela, jer je količina važnih ploča koja je tada izlazila bila impozantna. Mi smo tada napravili drugu varijantu, napisali smo knjigu “Drugom stranom - Almanah novog talasa”, ali ideja o rok enciklopediji mi se nastavila vrteti u glavi, međutim kada radiš svakodnevno, nikad se nema vremena ni zašta, tako da je to bilo na nivou kafanske priče - rekao je Janjatović.

Po njegovim riječima u posao koji traži mnogo slobodnog vremena i živaca teško da bi se upustio da nije bilo rata, sankcija i Slobodna Miloševića.

- Svojevremeno sam napisao da je najzaslužnija osoba za enciklopediju Slobodan Milošević, da nije napravio sva ona sr...a koja je napravio, ja se nikad ne bih našao u situaciji da vrlo malo radim u novinarstvu, nije bilo mnogo prostora za nas tada u Srbiji  i počeo sam s jednim prijateljem popravljati nakit. Tako je bilo tri - četiri godine,  ujutro u radionici, naveče kod kuće i pišem enciklopediju. Meni je to bila čista psihoterapija, dok je moja žena gledala “Dnevnik”, nervirala se i svađala sa televizorom, ja bih stavljao slušalice na glavu, uzeo stare novine, preturao arhive i polako to pakovao u materijal za knjigu. Samo zbog toga što je bila tako loša situacija da si jednostavno imao potrebu pobeći u nešto drugo, ja sam krenuo s tim. U normalnim uslovima nikad ne bih uspeo sam to uraditi, ali ovo je bilo dobrovoljno izgnanstvo u pisanju enciklopedije - rekao je doajen srpskog rok novinarstva. Po njegovim riječima, prvo je napravio spisak svih bendova koji bi trebalo da budu u knjizi, da bi potom svaki dan odabrao jedan-dva o kojima bi pisao, zavisno od raspoloženja.

- S obzirom da mi je pisanje bila terapija kada se nisam dobro osećao, na red su dolazili “Lačni Franz”, “Idoli”, “Leb i sol”, “Haustor”, “Azra”, novosadska “Luna”, “Film”, “Buldožer”..., bendovi koje volim. A kad sam se dobro osećao, onda sam pisao o “Merlinu”, “Hari Mata Hari” i nekim bendovima koje manje volim, ali koji su imali svoje mesto u enciklopediji - rekao je Janjatović.

Četiri realizacije

Prvo izdanje “ Ex-Yu rok enciklopedije” (1969 - 1997) objavila je “Geopoetika” i imalo je mnogo propusta, pošto je nastajala u doba bez interneta i uz pokidane veze na relacijama između država bivše SFRJ,  tako da nije obrađivao rok scene nastale nakon raspada osim u Srbiji i Crnoj Gori. Potom je 2001. godine uslijedilo drugo dopunjeno izdanje (1960 - 2000), da bi se 2007. godine pojavilo i treće (1960 - 2006.) u kojem Janjatović pokriva i nove rok scene Hrvatske, Slovenije, Makedonije i BiH nakon raspada SFRJ.  Četvrto i trenutno posljednje dopunjeno izdanje(1960 - 2015),  pojavilo se 2016. godine  i dopunjeno je sa 164 stranice novog teksta, bogatijim izborom arhivskih i aktuelnih fotografija, te sa dodatnih 70 imena izvođača koji su obilježili istoriju domaće rok muzike. Knjiga je imala 392 stranice, obrađivala je 487 enciklopedijskih jedinica, opremljena je sa oko 550 crno-bijelih fotografija,  u tvrdom povezu i bila je teška impresivnih 1,6 kg.

Većina recenzija na prvo izdanje bila je vrlo pozitivna, ali bilo je i manjinskih negativnih mišljenja, poput optužbi u Beogradu da je Janjatović previše impresioniran zapadnim dijelovima bivše SFRJ, dok je pokojni Darko Glavan u Zagrebu tvrdio da se treba čuvati kada Srbi pišu “ Ju rok enciklopedije”  jer protežiraju svoje bendove, a u Sarajevu su optužili Janjatovića da je apolitičan. Objektivno, ove  prve reakcije na “Enciklopediju”, bile su paradigmatične za balkanski sistem odnosa prije dvije decenije ili kako je to duhovito primijetio hrvatski pisac Zoran Ferić : “Janjatović je velikosrpski orijentisani kroatofil”.

Sljedeća izdanja su redom prihvaćena od strane publike i kritike vrlo pozitivno i profesionalno, a filmski scenarista i teoretičar Dimitrije Vojnov napisao je za sajt “Popboks”, povodom četvrte knjige da je u pitanju jednostavno rečeno kapitalna publikacija.

- Petar Janjatović napravio je kapitalnu publikaciju, koja sadrži istoriju i diskografiju jugoslovenskog rokenrola. Iako fanovi nekih bendova mogu reći da su neki dobili manje prostora od drugih, kada se sve zbroji, prostor i pažnja su pravedno raspoređeni u skladu sa popularnošću i pažnjom koju su bendovi imali u jugoslovenskom rokenrol prostoru. Što je još važnije, Janjatović uspeva da nepovređen i vrlo objektivno prođe kroz pisanje o autorima koji su prošli kroz neverovatne estetske i ideološke transformacije poput “Riblje čorbe” ili “Prljavog kazališta”. O tome koliko ova knjiga predstavlja veliko dostignuće, ne treba ni govoriti - pisao je Vojnov. Ono što je najbolje, po nekim informacijama, Janjatovićevo nezaobilazno rok štivo ove godine trebalo bi da dobije i peto izdanje u skladu sa jubilejom.

Uzbudljivo štivo

Goran Tarlać, urednik izdavačke kuće “Popboks”, kaže da je ovo knjiga koju je internet koristio maksimalno, čak i oni koji tvrde da nisu.

- Nisam precizno brojao, ali Perina enciklopedija je knjiga od koje su srpske, hrvatske i ostale vikipedije možda najviše otimale - kroz citate ili cele biografije. Nije ni čudo: to je najveći katalog svega najvažnijeg u domaćem rokenrolu i njegovim rukavcima. Bez obzira na obilje datuma, brojeva i enciklopedijskih fraza koje na prvi pogled mitomanu poput mene mogu samo da smetaju, ta knjiga je bila i ostala sve - samo ne dosadno štivo. Ko želi tako da je čita, i dalje može da mu bude sanjarski vodič kroz najbolje hitove i legende, mitove i anegdote naše izmaštane “Sedme republike”. Tamo smo pobedili svaku ofanzivu i još jurišamo: od Ivana Grobenskog do Konstrakte, od “Turista” do “Porto Mortoa”, uzduž i popreko - rekao je Tarlać.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana