Evropska unija na respiratoru

Aleksandar Stojanović
Evropska unija na respiratoru

Početak pandemije virusa korona djelovao je kao svojevrsna šok bomba za čitavo čovječanstvo, svakodnevica običnog čovjeka i sve što smo do sada poznavali se promijenilo preko noći. Niko nije postavljao mnogo pitanja i prosto je bilo najbitnije u datom trenutku sačuvati sebe, ali danas, više od godinu kasnije, sve je izraženiji zamor, neizvjesnost. Pitanje zdravlja prerasta u geopolitičke igre, teško razumljive običnom čovjeku, a koje na svakom koraku kroje nove prepreke, bude diskriminaciju, ruše evropske vrijednosti.

Bolest se svela u domen brojeva, predstavnici zdravstvenih organizacija postali su sastavni dio javnog života, a na apele počinjemo da reagujemo mehanički i po principu “na jedno uđe, na drugo izađe”. Pojavom vakcina, koje bi trebalo potpuno da iskorijene prisustvo virusa, počela je borba za dominaciju i trka jednaka onoj u pogledu naoružavanja. Pojedine, pretežno bogate države potvrdile su svoj status svjetskih sila, a s druge strane ta trka i borba za dominaciju ogolila je i pokazala slabosti nekih saveza koji su slovili za važne svjetske igrače. Među njima je i Evropska unija.

Od početka pandemije njeno funkcionisanje se promijenilo iz korijena, a umjesto odvažnih i čvrstih poruka, na kakve smo navikli od evropskih lidera, mnogo češće smo čuli izvinjenja i priznanja grešaka. Poruke solidarnosti i međusobne zahvalnosti zamijenile su međusobne kritike članica, ali i prema samom Briselu. Sve ono na čemu je Evropa počivala, od otvorenih granica, proklamovanih sloboda kretanja i slobodnog tržišta, preko noći je srušeno. Ponovo su podignute granice, mehanizmi pomoći i solidarnosti su zakazali, jer je svako počeo da brine o samom sebi i prosto nije bilo prostora za empatiju. Svakom je njegova patnja postala najteža.

Greške i izvinjenja

Kao svojevrsni pečat nizu grešaka, nesnalaženja i stihijskog djelovanja bio je zastoj i potpuni kolaps zajedničkog sistema za nabavku vakcina “Kovaks” i uvođenje “kovid” pasoša.

- Tačno je da se pogriješilo u narudžbama vakcina u Briselu i u državama članicama. Spreman sam na kraju pandemije na preispitivanje i onda možemo vidjeti šta smo učinili pogrešno - rekao je prije nekoliko dana potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans.

I ovo nije prvi put da jedan evropski zvaničnik priznaje grešku. Slično je učinila i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, kada je u martu prošle godine uputila izvinjenje “zbog zakasnjele reakcije u davanju pomoći Italiji”, čiji zdravstveni sistem je u tom trenutku doživio potpuni kolaps. “Izvinjavam se, mi smo s vama” bio je naslov pisma Fon der Lajenove koje je uputila Italijanima.

- Danas se Evropa mobilizuje da bi bila uz Italiju. Ali to nije uvijek bio slučaj. Treba priznati da su na početku krize, kada je trebalo dati zajednički evropski odgovor, mnogi mislili samo na svoje vlastite nacionalne probleme - napisala je tada predsjednica EK.

Ali, bilo je kasno. Italijani, a kasnije i Španci, bili su ljuti i otvoreno su izrazili svoj protest prema Francuskoj i Njemačkoj, koje su ih potpuno ignorisale, a pomoć je stigla iz Rusije i Kine.

Već tada bilo je jasno da tvrdnje evroskeptika da su proklamovane slobode i postulati EU samo naduvani balon, te da među članicama vlada princip dominacije, sebičnosti i licemjerja, ipak imaju uporište. Tako se nametnulo pitanje kakva je sudbina EU poslije ove krize? Da li je nevidljivi neprijatelj poljuljao temelje i ogolio sve nedostatke do te mjere da tom silnom ekonomskom savezu nakon skoro 70 godina prijeti raspad? Da li je Evropska unija priključena na respirator i može li iko da je spasi?

Sagovornici “Glasa Srpske” imaju oprečne stavove o budućnosti Evropske unije, ali saglasni su u tome da je pandemija zatekla Brisel, koji se nije najbolje snašao u novonastaloj situaciji

Gdje plovi evropski brod

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić kaže da se, pored činjenice da je zdravstvena politika isključiva nadležnost zemalja članica, stiče utisak da su se EU i njene članice brzo sabrale i mobilizovale pomoć gdje je bila potrebna.

- Mislim da je uz svu kritiku koja se u EU i prema EU odašilje, svima koji su u EU, vladama koje moraju odgovoriti na zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije, kristalno jasno da je bolje biti u EU nego izvan nje. Prednosti jedinstvenog tržišta, finansijske podrške, slobode kretanja i drugih privilegija članstva nadilaze sve kritike do sada izrečene prema EU. Dio gotovo svih političkih procesa u EU je razgovor, pregovaranja i pokušaj različitih aktera da maksimiziraju svoje benefite članstva u EU, tako da je kritika, nekada odnosa Brisela prema svim članicama, a nekada odnosa istoka i zapada, sjevera i juga, sastavni dio tog svakodnevnog političkog života pregovaranja u EU - ističe Ćerimagić.

On dodaje da je sada najvažniji zadatak EU da ispuni obećanje građanima, privredi, susjedima i svijetu kada je u pitanju proces vakcinacije i povratak normalnijoj svakodnevici, jer je vidljivo da Brisel još traži te odgovore, a zahtjevi i negodovanja rastu.

- Očekivanje je da sve grane privrede, od poljoprivrede do automobilske industrije, prođu kroz tranziciju u narednih desetak godina. To je ogroman zadatak, za koji je EU kroz višegodišnji budžet postavila kakve-takve temelje. I koji će se sasvim sigurno odraziti i na BiH i region - naglašava Ćerimagić.

Kao najveći problem Unije Ćerimagić ne vidi opasnost od rasta evroskepticizma, nego u pokušaju političkih snaga unutar EU da udare na osnove liberalne demokratije.

- U narednom periodu, kao u godinama prije pandemije, jedna od važnijih borbi u EU nastaviće da bude zbog odgovora na one politike koje imaju viziju društva u kojem nema mjesta za slobodne medije, nezavisne sudove i institucije. Da li će odgovori na ovo ojačati ili oslabiti, biće važni rezultati izbora u Njemačkoj ove godine, ali puno više izbora u Francuskoj naredne godine - zaključuje on.

S druge strane, politički analitičar Cvijetin Milivojević smatra da je trka u nabavci vakcina borba u kojoj se EU nije snašla i da je cjelokupna pandemija ogoljela sve nedostatke koncepta na kojem opstaje Unija.

- Samim stvaranjem programa “Kovaks”, koji zabranjuje zemljama članicama EU i zemljama koje su na evropskom putu da koriste one vakcine koje nisu odobrene od Evropske agencije za lekove, bilo je jasno da se to pretvara u borbu protiv Kine i Rusije. Sada je stvar ogoljena uvođenjem “kovid” pasoša. Međutim, EU, tačnije liderske zemlje, nisu računale na to da je zapravo ova kriza ogoljela mnoge poljuljane temelje EU. Mogli smo primetiti kad je krenula velika pandemija prošle godine da su zapravo sve zemlje EU jedna po jedna srušile same šengenski sporazum. Mogli smo da vidimo da su oni granični prelazi koji su bili zapušteni, oronuli i nisu se koristili sada obnovljeni i da je unutar same Unije uveden pun kapacitet carinskih i graničnih prelaza kakav je bio i pre formiranja šengenskog sporazuma. To je bio taj prvi korak, a nisam primetio da je ijedna članica srušila te prelaze. A to jeste jedan od osnovnih temelja - ističe Milivojević i dodaje da je drugi korak bio podizanje brojnih barijera prema trećim državama.

Brojni problemi u sistemu “Kovaks” natjerali su mnoge članice da razmišljaju o alternativnim kanalima nabavke, a Mađarska se na taj korak već odlučila i započela je masovnu vakcinaciju vakcinama ruskog i kineskog proizvođača.

- Hajde da vidimo ko će građanima Mađarske da zabrani putovanja unutar Unije. Prosto mislim da su ove poslednje stvari besmisleni pokušaji slanja nekih poruka od tih lidera EU, tu mislim na Nemačku i delimično Francusku, da se pokažu neki mišići i mislim da to dugoročno ne može opstati - kaže Milivojević.

Licemjerje

Na pitanje da li je Uniji važnije da suzbije uticaj Rusije i Kine nego zdravlje sopstvenih građana, Milivojević kaže da se svaka zemlja u Uniji ponaša licemjerno već dugi niz godina.

- U realnom životu svaka zemlja EU uzima od Rusije i Kine i sa njima sarađuje baš onoliko koliko je njima potrebno, ne vodeći računa o onome što je takozvani interes EU, koji u suštini i ne postoji. Uvođenje sankcija Rusiji nije interes svake zemlje EU, nego nalog koji je stigao iz Vašingtona. Prema tome mi možemo da primetimo da Nemačka bez pardona, uprkos sankcijama, gradi “Severni tok”, koji je protivan onome što je birokratski iskazana volja EU. Dakle, svaka od zemalja se ponaša licemerno. Tako npr. osuđuju ekonomsku saradnju sa Kinom, govoreći da Kina postaje lider i koristi monopole, a dobar deo tih zemalja ima izuzetno dobre odnose sa Kinom, a da ne govorimo o Rusiji. Ovaj slučaj Mađarske ogoljuje stvari - ističe Milivojević i podsjeća na primjer kada je Italija prihvatila medicinsku pomoć iz Moskve, bez obzira na to što se to u tom trenutku kosilo sa standardima EU.

Brojne mjere i zaključavanja doprinijeli su gubicima od stotinu milijardi evra, a poučena istorijom, svaka kriza donosi rast i desničarskih opcija. Evropska unija se godinama uspješno borila sa tom pojavom i uvijek imala odgovore na desničarske pretenzije, ali nameće se pitanje kako će sada to izgledati kada milioni ostanu bez posla.

Bivši glavni urednik nedeljnika “Nin” Slobodan Reljić kaže da ne treba “mnogo liti suze nad njemačkom privredom” i da će devastacija biti primjetna na periferiji i da je suština “velikog reseta” da propadnu mala i srednja preduzeća.

- Nema još suočavanja s tim šta će se dešavati sa desetinama miliona “malih ljudi”. Kako će plaćati stanove? Glad je realna opasnost. Sva deca izbačena u onlajn nastavu biće ono što su naši roditelji sa strepnjom zvali “uličari”. Milioni uličara će biti oko nas! Meni uvek padne na um onaj film “Pobesneli Maks”. To što će njih Klaus Švab, američke demokrate, preplašeni liberali, njihovi mediji zvati “desničarska opcija” neće imati nikakvog značaja. I neće biti tačno. To će biti gomila koja traži rešenje. Od koga god. Između dva svetska rata su se kao rešenje pojavili fašisti i nacionalni socijalisti. Hitler je nastao iz vrlo sličnog haosa. Važno je znati, haos nisu napravili “desničari”. Oni su samo odgovor na brutalnu pljačku koju sprovode liberali i nepodnošljivu lakoću lažiranja demokratije - ističe Reljić.

Krhka tvorevina

Govoreći o nedostacima EU Reljić kaže da je to samo najkrhkija građevina u dramatičnoj krizi Zapada i samo “sjećanje na vrijeme kada su Amerikanci u paničnom traženju fronta protiv Sovjetskog Saveza na istoku gurali bijedne i poražene Nijemce i ponižene Francuze u savez kakvog nikad nije bilo”.

- Setite se kako su prošle godine dolazili Rusi i Kinezi da u Italiji i još gde uvedu minimalni red u opštem strahu. Vidite sad kako ih lomi prosta stvar, ruska i kineska vakcina. Jedni hoće, drugi neće. Ali nema snage ni da se preti Orbanu ili Italiji koja je ponovo u tipičnom stanju krize vlade. EU bez američke komande prosto nema smisao na duže vreme. Nema ideje koja bi je povezivala. Kao što je i NATO obesmišljen. Zar neko stvarno misli da će se Španci dići i poći u Litvaniju da se bore, ako se ovaj piljak od države uhvati u koštac s Rusijom. Ne postoji motiv. Razumećete da se ljudi 1936. godine skupljaju i idu u Španiju. Oni imaju veliku ideju pred sobom. To ljude pokreće. A ko bi se borio za NATO ideju? – ističe Reljić.

Birokratske horde

Slobodan Reljić kaže da političke elite u Briselu odbijaju da se suoče sa problemom, jer su se pretvorile u “birokratske horde koje prije svega štite sopstvene i interese nadnacionalnih grupa”.

- Narod, u ime kojeg se sistem još zove demokratski, nije u njihovom fokusu. To društvo vodi u sukobe. Društveni nemiri se pokrivaju beslovesnim “zaključavanjima”, održavanjem “socijalne distance”. Kad se ti narodi ne bi pobunili oni bi sa takvim liderima nestali - ističe Reljić.

Tri lige

Na pitanje da li cjelokupna pandemija ugrožava temelje Unije i kakve bi posljedice mogla da ostavi, Cvijetin Milivojević kaže da je pandemija samo ubrzala postavljanje pitanja “na čemu EU počiva?”.

- Mi se definitivno bližimo uvođenju nečega što se naziva “tri lige” umjesto ove superlige. Tako možemo očekivati formiranje “prve A”, “prve B” i “prve C” lige, a realno gledajući takav je i danas život u EU. Imate zemlje unutar Unije koje ni po kojim standardima ne ispunjavaju samonametnute kriterijume za ulazak u Uniju, a ušle su tamo pre deset i više godina - rekao je Milivojević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana