Duma odobrila da se Srbiji vrati list Miroslavljevog jevanđelja

Srna
Duma odobrila da se Srbiji vrati list Miroslavljevog jevanđelja

Ruska Duma je ratifikovala sporazum sa Srbijom koji omogućava da se Srbiji vrati 166. stranica Miroslavljevog jevanđelja. Srbija će Rusiji zauzvrat vratiti sedam slika ruskog umjetnika Nikolaja Reriha s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Rerihove slike se čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu.

Prethodno je u januaru ove godine Narodna skupština Srbije usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Rusije o primopredaji lista Miroslavljevog jevanđelja Srbiji i slika Nikolaja Reriha Rusiji.

Sporazum o tome postigli su predsjednici dvije zemlje tokom posejte Vladimira Putina Srbiji januara prošle godine.

Miroslavljevo jevanđelje je najstariji sačuvani srpski rukopis na ćirilici, a 166. stranica je jedina nedostajuća stranica.

Stranica se nalazi u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.

Miroslavljevo jevanđelje
Riječ je o neprocjenjivoj dragocjenosti, najstarijem i najvrijednijem sačuvanom srpskom ćiriličnom spomeniku.

Riječ je o stranici koju je Porfirije Uspenski isjekao i ponio sa sobom tokom boravka na Hilandaru, na Svetoj gori, jer je bio fasciniran izgledom tog rukopisa.

Na toj stranici se nalaze čtenija za 20. januar, praznik Jovana Krstitelja. Ukrašena su inicijalom s likom vavilonske bludnice, što je metafora za zlu Irodijadu, ženu cara Iroda, koja je od muža zahtevala glavu Svetog Jovana. List se od 1846. do 1883. nalazio u Kijevu, a zatim je prenet u Imperatorsku javnu biblioteku, današnju Nacionalnu biblioteku Rusije u Sankt Peterburgu.

Miroslavljevo jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku. Ono je zapravo jevanđelistar, bogoslužbena knjiga koja ima dijelove četiri jevanđelja raspoređene prema redoslijedu čitanja u toku crkvene godine. Knjigu krasi čak 296 minijatura crtanih perom, a zatim bojenih četkicom i ukrašenih zlatom. Ono je 2005. godine upisano u Uneskovu listu "Pamćenje svijeta".

Miroslavljevo jevanđelje koje se i danas čuva u Narodnom muzeju zbog izuzetne vrednosti i posebnog načina zaštite i čuvanja javnosti, pokazuje se samo u rijetkim prilikama.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana