Dramatične promjene na svjetskom medijskom tržištu u eri pandemije: Kako je Amerika strimingom okupirala planetu

Branislav Predojević
Dramatične promjene na svjetskom medijskom tržištu u eri pandemije: Kako je Amerika strimingom okupirala planetu

Vječni cilj američke društvene elite, ostvarivanje globalne kulturne dominacije SAD nad ostatkom planete, po svemu sudeći neće ostvariti politika i klasično oružje već potpuno neočekivana kombinacija tehnologije digitalne ere i društvenih posljedica globalne pandemije “kovida 19”.

Ono što nije uspjelo NATO-u, Holivudu, klasičnoj televiziji, rokenrolu i svim ostalima simbolima američke moći u proteklih 70 godina, po svemu sudeći ostvaruju američki striming giganti poput “Netfliksa”, “Amazon prajma”, “Diznija plus”, koji neumoljivo pretvaraju svijet u čuveno “globalno selo” iz teze slavnog teoretičara medija Maršala Maklauna. I to “selo” po apsolutno američkom ukusu.

Ako vam ove tvrdnje zvuče pomalo apokaliptično ili kao neka vrsta potvrde omiljenih teorija zavjere kao zabave za dokone na društvenim mrežama, brojke i činjenice govore nešto sasvim drugo. Ratovi oko tržišta i publike striming giganata “Diznija”, “Netfliksa”, “Amazon prajma” i “Epl TV-a” postaju nakon pandemijske 2020. godine još uzbudljiviji, uz sve pogubnije posljedice na svjetske medijske tokove, posebno u Evropi.

Slom bioskopa

Slom bioskopskog tržišta tokom pandemije, rast kreativnog kvaliteta televizijske produkcije u 21. vijeku, dugotrajna izolacija publike osuđene na konzumiranje televizije i striming sadržaja, teške posljedice pandemije na ekonomsku moć manjih zemalja i njihovih medijskih sistema, bili su samo neki od ključnih faktora koji su preko noći stvorili idealne uslove za munjevitu ekspanziju američkih striming servisa širom planete. Ostalo je bila samo stvar novca i tehnološke podrške, a tu stvari odavno stoje na strani firmi sa predznakom “Made in USA”.

Dva američka televizijska giganta, “Vorner” i “Diskaveri”, objavili su nedavno planove da će se udružiti - čime će se po prihodu, nakon “Diznija”, stvoriti druga najveća medijska kompanija na svijetu.

Na jednoj platformi za video-striming biće HBO, Si-En-En, “Vorner bros”, “DC komiks”, “Enimal planet” i “Diskaveri”. Logika koja stoji iza ovog udruživanja veoma je prosta i funkcionalno efikasna. Spajanje će stvoriti partnerstvo koje će se unutrašnjim znanjem o sadržaju i tehnologiji, uz finansijsku snagu, uspješno takmičiti sa “Netfliksom”, “Amazonom” i “Diznijem”.

Bolna i skupa lekcija, koju je grupacija “Vorner” na svojoj koži naučila tokom neočekivanog sloma bioskopskog tržišta i velikih gubitaka u svom poslovanju tokom izolacije i karantina 2020. godine, glasila je “nikad se ne oslanjaj na jednu kartu na svom putu do publike i novca”.

Brza reakcija i povratak “Vornera” u igru počela je odgađanjem brojnih filmskih premijera ili njihovog direktnog prebacivanja na striming, potom udarom na emocije publike raskošnim produkcijama svima omiljenih medijskih proizvoda poput verzije “Lige pravde” Zaka Snajdera ili najavom brojnih spinof nastavaka njihovih megahit serija poput “Igre prestola” kako bi se povećao broj pretplatnika, a potom proširenja medijske moći i sadržaja kroz udruživanja sa drugim kanalima, kako bi se izvršio novi udar na publiku u sve žešćoj trci sa konkurentima.

Da će njihovoj novoj platformi biti potrebna finansijska snaga i medijska municija, govore cifre koje prate planove vodećih američkih striming servisa i koje najavljuju da će samo ove godine uložiti nevjerovatnih 40,2 milijarde evra na produkciju novih sadržaja.

Izvršni direktor “Diskaverija” David Zaslav, koji će voditi novu platformu, planira po zvaničnim najavama budžet vrijedan skoro polovinu cjelokupnog američkog tržišta striminga u iznosu od oko 20 milijardi dolara. Sa druge strane, ne treba se brinuti da će “Amazon”, “Netfliks” i “Dizni plus” ostati bez reakcije na ovu novu prijetnju.

Profit i budžeti

Gledaoci, naravno, profitiraju od striming ratova - uživajući u zlatnoj eri originalnih televizijskih produkcija, gdje se hit serije smjenjuju kao na traci, uz ogroman uticaj i gledanost širom planete.

S druge strane, tradicionalne evropske televizijske stanice, kao jedini ozbiljan konkurent izvan američkog tržišta, sve više gube publiku, jer pate od budžetskih ograničenja prouzrokovanih rezanjem javnog sektora ili padom prihoda od oglašavanja zbog pandemije.

Evropski budžeti za produkciju predstavljaju mrvice u odnosu na planove američkih kolega - njemački javni servis ARD i ZDF troši oko četiri milijarde evra, dok britanski nacionalni kanal Bi-Bi-Si ima budžet od oko 2,91 milijardu evra. Istovremeno, veliki američki igrači neprestano nadiru na evropsko tržište i smanjuju udio evropske produkcije. Na primjer, snažni porast pretplatnika njemačkog “TV Nau premijuma” (RTL) i britanskog “Britboksa” zaustavio se zbog “Diznijeve” ponude striminga, doprinoseći globalnoj i lokalnoj neravnoteži i samo je pitanje kada će se oni naći u poziciji da budu kupljeni ili ugašeni od strane bogatog “velikog” brata.

Dobar primjer šta kombinacija kvaliteta, kvantiteta i novca može učiniti preko noći jeste brzometni uspon striming servisa kompanije “Volt Dizni”. Potpuno očekivano reklo bi se, uzimajući u obzir njihovu finansijska moć i ogromno bogatstvo medijskog kataloga (posebno porodičnog sadržaja, idealnog za karantinsko doba), servis “Dizni plus” je u relativno kratkom vremenskom periodu uspio da postane ključni striming igrač uz “Netfliks” i “Amazon”, što ostavlja malo prostora za druge, posebno nakon nove platforme “Vornera”.

Evropske televizijske stanice sve će teže biti u stanju da se takmiče na plaćenom tržištu striminga i biće im ostavljeno da pružaju besplatan video-striming ili usluge finansirane od oglasa ili da se “pridruže” pobjedničkoj strani.

Iako su mnoge klasične televizijske stanice zabilježile porast gledanosti tokom pandemije, više od dvije trećine gledalaca u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španiji kažu da sada umjesto televizije više vole da gledaju platforme za striming.

Velika Britanija najveće je evropsko tržište “Netfliksa” sa 15 miliona pretplatnika, a slijedi Njemačka sa 7,2 miliona. Gotovo polovina (46,4 odsto) svih njemačkih domova sada ima “Amazon prajm”, naspram 53,5 odsto u Velikoj Britaniji. A i sve ostale zemlje EU polako ali nezaustavljivo padaju pod lavinom striming ponude koja, mora se priznati, nudi najkvalitetniji sadržaj “Made in America” ili da bude još tužnije, producira najkvalitetniji domaći sadržaj.

Striming ratovi

Toni Gunarson, britanski striming analitičar, uvjeren je da će striming ratovi podstaći dalja spajanja medija u Evropi. On tvrdi da emiteri evropskog kontinenta mogu da imaju korist od uspjeha svojih američkih kolega kroz saradnju u originalnim produkcijama. Platformama poput “Netfliksa” potreban je lokalni sadržaj (dovoljno je pomenuti uspjeh španske serije “La Casa de Papel” ili ruske “Epidemije”, koje su bile među najgledanijim na “Netfliksu”), ne samo kako bi izgradili svoju publiku na svakom tržištu i prevazišli jezičko-kulturološke barijere, već i da bi mogli da kažu da su ispunili pravila EU o porijeklu sadržaja.

- Da Evropa nema taj sistem javnog servisa, ne bi postojao kapacitet za stvaranje visokokvalitetnog sadržaja koji podržava globalne platforme za striming - rekao je Gunarson.

Za razliku od Evrope, dobar dio ostataka planete nema pravila koja regulišu domaću produkciju, o kapacitetu da stvore konkurentan proizvod Amerikancima smiješno je i pričati, tako da striming giganti imaju otvoren put da rade doslovno šta hoće. Naravno, samo ako vide ekonomsku isplativost ili se uspijevaju prilagoditi političkim ograničenjima na djelimično zatvorenim tržištima poput Kine ili Rusije ili uspijevaju pojačati kontrolu piratskog pristupa njihovim sadržajima.

Zbog toga se ne treba čuditi na vijest da ultrabogati “Amazon” dopušta besplatan video-striming na tržištu Indije, jer kada stvorite čvrstu bazu gledalaca na tržištu sa milijardu stanovnika, samo je pitanje dana kada će biti određena cijena striminga. O marketinškoj računici da i ne govorimo.

Tako da bi vrlo brzo, već u toku aktuelne decenije, gorepomenuta Maklaunova teza o “svijetu koji će tehnologija pretvoriti u globalno selo” mogla otići korak dalje i pretvoriti svijet u globalnu dnevnu sobu, u kojoj pojedinac sjedi na kauču ispred ekrana i beskonačno bira sadržaj na američkim striming platformama. Naravno, ako može platiti pretplatu!

“Globalno selo”

Krilatica Maršala Maklauna “globalno selo” prvi put se pojavila u knjizi “Gutenbergova galaksija”, objavljenoj 1962. godine. Maklaun, profesor engleske književnosti, napisao je knjigu u kojoj je primijetio da se ljudska istorija može podijeliti na četiri poglavlja: akustično doba, književno doba, doba štampanja i tada u začetku elektronsko doba. Maklaun je vjerovao da će novo doba biti dom za ono što je nazvao “globalno selo” - prostor u kojem tehnologija širi informacije svuda i sa svima.

- Od pojave telegrafa i radija, planeta se prostorno ograničila u jedno veliko selo. Tribalizam je naš jedini izvor od elektromagnetskog otkrića. Prelazak sa printa u elektronske medije znači da smo dali oko za uvo - napisao je Maršal u svojoj knjizi “Razumijevanje medija”.

No, on se nije bavio isključivo prednostima mreže. Upozorio je na to da bi predaja “privatnoj manipulaciji” ograničila obim naših informacija na osnovu onoga što oglašivači i drugi ljudi biraju za korisnike. Nakon više od 40 godina od njegove smrti, njegove ideje su aktuelnije nego ikad, a njegovo zavještanje budućim generacijama je neprocjenjivo.

Politički pritisak

Dodatno opterećenje za najveće evropske televizijske stanice u njihovoj borbi sa nadmoćnom konkurencijom sa druge strane okeana je i politički pritisak

Na primjer, Bi-Bi-Si se uvijek suočavao sa pojačanim nadzorom u trenutku obnavljanja svoje desetogodišnje licence - posljednji put 2017. godine. Sada je u toku kampanja da se smanji ili ukine finansiranje Bi-Bi-Sija kako bi se dekriminalizovalo neplaćanje TV pretplate - 157.50 funti (183.50 evra) godišnje. Zbog velike zabrinutosti oko političkog pritiska na Bi-Bi-Si, 120 javnih ličnosti, među kojima su pisac Salman Ruždi, glumci Hju Grant i Majkl Šin i brojni drugi, uputilo je otvoreno pismo vladi Velike Britanije. Potpisnici se žale što se komisija osnovana za raspravu o radiodifuznoj reformi sastaje u tajnosti, i ističu da Bi-Bi-Si i drugi britanski emiteri predstavljaju značajnu nacionalnu imovinu za koju su autori rekli da je ozbiljno ugrožena zbog neregulisanih striming usluga i “klikbejt” sadržaja tehnoloških giganata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana