Događaj kojeg ljudi proslavljaju milenijumima: Zašto se dešavaju ravnodnevice?

Kako se to dešava - i zašto su ljudi taj događaj slavili od davnina.

Svakih šest mjeseci, jednom u martu i jednom u septembru, ravnodnevica dijeli dan na Zemlji skoro na pola, dajući nam oko 12 časova dnevnog svjetla - obdanice; i 12 časova noći.

Dvadesetog dan marta proljećna ravnodnevica označava dolazak proljeća za sjevernu hemisferu. Za šest mjeseci, u septembru, priroda će nam doneti jesenju ravnodnevicu, doba godine koje na sjeveru uvodi jesen. 
Istih datuma, samo obrnuto, na južnoj hemisferi počinje jesen, odnosno proleće.

Zašto se dešavaju ravnodnevice?

Naša planeta kruži oko Sunca oko ose koja je nagnuta za 23,5 stepeni, što znači da hemisfere dobijaju više toplote od sunca. Dva puta godišnje, Zemljina orbita i njen aksijalni nagib se poklope tako da se Sunce nađe tačno iznad Zemljinog ekvatora, bacajući liniju razdvajanja između svjetlih i tamnih dijelova planete.

Terminator, linija koja razdvaja dan od noći na nekom tijelu, ne dijeli savršeno planetu na tamnu i svjetlu; Zemljina atmosfera savija sunčevu svjetlost za 60 kilometara, što je jednako pola stepena. To znači da je jedna polovina planete malo osvjetljenija od druge, čak i tokom ravnodnevice.

Zemlja nije jedina planeta na kojoj se dešavaju ravnodnevice: svaka planeta u našem solarnom sistemu ih ima. Sonda Kasini je 2009. godine orbitirajući oko Saturna snimila ravnodnevicu na ovoj planeti. Kao i na Zemlji, i na Saturnu se ravnodnevnice dešavaju na svakih pola godine, ako se uzme u obzir da je pola godine na Saturnu jednako 15 godina na Zemlji, fotografije snimljene tokom misije Kasini, zaista su od posebnog značaja.

Obilježavanje ravnodnevice

Drevne kulture su milenijumima pratile ravnodnevice na različite načine. 

Od izgradnje spomenika, poput piramida, preko kalendara uklesanih u kamenje, do crkava koje su sunčev sat ugrađivale u svoju arhitekturu, civilizacije su sa velikom tačnošću obilježavale smjenjivanje godišnjih doba.

Neke kulture slave ravnodnevicu i danas, poput plemena Lakota na srednjem zapadu Sjedinjenih Država. Lakota povezuje zemlju sa nebom praveći duvan od crvene vrbe, koja odgovara sazvježđu osušene vrbe, gdje sunce izlazi na proljećnu ravnodnevicu. Puše ovaj sveti duvan na ceremoniji kojom se obilježava povratak dužih dana.

Dolazak dužih dana proslavlja se i na Stounhendžu u Engleskoj gdje druidi, pagani i svi drugi koji žele da se pridruže okupljaju, prisustvuju izlasku sunca iznad drevnog kamenja.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.