Da li je u Srpskoj moguće svesti prostituciju u zakonske okvire: Legalizacija loša i za državu i za žrtve

Nebojša Tomašević
Da li je u Srpskoj moguće svesti prostituciju u zakonske okvire: Legalizacija loša i za državu i za žrtve

Prostitucija je i pored toga što je zabranjena česta pojava na našim prostorima, a priča o legalizaciji te "djelatnosti" i dalje otvara žestoke polemike i izaziva podjele u društvu. I dok jedni smatraju da bi ubacivanjem "najstarijeg zanata" u legalne tokove "prodavačice ljubavi" bile bolje zaštićene, a prihod države povećan, drugi u tome vide mogućnost još gore eksploatacije žena od strane makroa, koji bi postali ozakonjeni biznismeni.

Nakon što se tokom rata i u prvim postratnim vremenima prostitucija praktično otvoreno upražnjavala na ulicama Srpske, posljednjih godina oštrijom prijemnom zakona organizovana promijenila je oblik ispoljavanja i "navukla razne maske."

To potvrđuju i brojna policijska hapšenja pa je tako posljednja akcija "Dolar" na sprečavanju ove pojave pokazala da se prostitucija preselila u razne "dens klubove", a prostitutke su promijenile zvanje pa postale ekstravagantne plesačice.

Prije nekoliko godina otkriven je lanac elitne prostitucije koji se odvijao u dva banjalučka hotela pod krinkom poslovne pratnje. Mnogi, upravo u ovim podacima vide razlog za legalizaciju prostitucije, jer se ona svakako odvija pred našim očima i pod palicom raznih kriminalaca pa je, smatraju, bolje sve to podvesti u zakonske okvire.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić smatra da svako od nas treba da može da raspolaže svojim tijelom dok ne ugrožava druge. Ističe da razumije i strah od prisilne eksploatacije žena za prostituciju, ali dodaje da toga imamo i sada kada je ta djelatnost zabranjena.

- Trenutno je još gora situacija, jer ne znamo da li je prostitucija plod trgovine ljudima ili nije - rekao je Jokić.

Kaže da vjeruje da bi legalizacijom "najstarijeg zanata" djevojke koje se odluče da rade taj posao bile bolje zdravstveno zaštićene, a država bi imala koristi.

- Njihov kvalitet života bi svakako bio bolji zahvaljujući boljoj zdravstvenoj zaštiti. Iako sam laik za ekonomiju, vjerujem da bi se oporezivanjem te djelatnosti povećali i prihodi - rekao je Jokić.

Naglasio je da da je svakako potrebno najstrože kažnjavati trgovinu ljudima radi prostitucije i prisilno tjeranje žena i muškaraca na to.

 - Prema trenutnom stanju i zakonskom okviru prostitucija je krivično djelo u kojem nema oštećenog. To se zove "victimless crime", odnosno zločin bez žrtve, gdje je zabranjeno punoljetnoj osobi da samostalno raspolaže svojim tijelom. Naravno, krivično djelo bi trebalo da ostane svako nasilje, trgovina ljudima, prisiljavanje na polne odnose, ali dobrovoljno stupanje u odnose zarad novčane nadoknade moralo bi biti legalizovano - smatra Jokić.

Pojašnjava da bi trgovina ljudima i u slučaju legalizacije prostitucije bilo krivično djelo koje treba strogo kažnjavati, nezavisno da li je cilj prisilna prostitucija, krijumčarenje ljudima ili organa.

- Legalizacija ne bi uticala na brisanje krivičnog djela trgovine ljudima, čak naprotiv moglo bi se lakše istražiti da li se radi o prisilnoj prostituciji - rekao je Jokić.

S druge strane, protivnici legalizacije prostitucije tvrde da bi uvođenje te djelatnosti u legalne tokove bila teška istorijska nepravda prema ženama koje su se tim "poslom" morale baviti, jer su bile primorane zbog teške ekonomske situacije ili prisile raznih kriminalaca. Direktorica NVO "Lara" iz Bijeljine Radmila Žigić ne vidi ni jedan razlog koji bi opravdao legalizaciju. Ističe da sva istraživanja pokazuju da prostitucija ostavlja teške psihološke i fizičke posljedice po zdravlje žena.

- Da li bi u našem društvu žene bile bolje zaštićene ako bi prostitucija bila legalizovana? Vjerujem da ne bi. Da je to dobro vjerovatno bi je sve države svijeta legalizovale. Njemačka, koja je krajem prošlog vijeka legalizovala prostituciju, sada to preispituje i traže se razlozi da bude ukinuta legalizacija - rekla je Žigićeva.

Ženama, dodaje, nije zabranjeno da se u privatnoj režiji i sopstvenoj organizaciji bave "najstarijim zanatom", ako im to odgovara.

- Prostitucija je dekriminalizovana i samim tim žena ili muškarac mogu da se bave pružanjem seksualnih usluga, izuzev ako to ne rade na javnom mjestu - pojasnila je Žigićeva.

Veoma mali broj žena se bavi prostitucijom tako što se same organizuju, već to obično ide preko posrednika i pretvara se u iskorištavanje.

- Bavljenje prostitucijom za većinu žena je posljedica bezizlaznog položaja i teške ekonomske situacije, kao i nebrige društva koje, treba da omogući veću samostalnost žena. Treba razvijati programe da bi bilo umanjeno žensko siromaštvo i teži položaj u društvu, a ne da im se omogući da se bave poslom koji nije dobar za njih - kaže Žigićeva.

Protiv legalizacije prostitucije su i u udruženju "Udružene žene Banjaluka", koji ističu da se iz iskustva zemalja koje su je legalizovale vidi da to ide u prilog svodnika, koji koji ozakonjenjem postaju legalni biznismeni.

- Zalagale smo se za dekriminalizaciju ovog djela na način da se primijeni "švedski model" koji zagovara kažnjavanje korisnika, odnosno kupaca usluga, a potpunu dekriminalizaciju onih koji uslugu pružaju. U zemljama gdje je prostitucija legalizovana kao zanimanje "seksualna radnica ili radnik" seks industrija je porasla za oko 25 odsto, a došlo je do eksplozije trgovine ženama koje se "uvoze" iz zemalja istočnog bloka, odnosno iz najsiromašnijih zemalja - kaže predsjednica udruženja Lana Jajčević.

Smatra da svaka država treba da usmjeri svoje napore na stvaranje novih radnih mjesta i na pristup obrazovanju za sve da mladi ljudi ne bi dolazili u situaciju da se počnu baviti prostitucijom.

- Naše društvo nije spremno za legalizaciju prostitucije, a mi kao zaštitnice ženskih ljudskih prava imamo stav da legalizacija prostitucije nije rješenje ni za državu, pogotovo ne za žrtve makroa, jer bavljenje prostitucijom nije nikad u domenu priče o "najstarijem zanatu", već je uvijek posljedica teškog siromaštva žrtava i nepostojanja mogućnosti za nalaženje drugog posla - rekla je Jajčevićeva.

Naglasila je da nikada ne dovode u pitanje "dobrovoljnost" bavljenja "najstarijim zanatom" jer, sigurna je, iza svakog bavljenja prostitucijom stoji prisila i nemogućnost izbora drugog zanimanja. Jajčevićeva smatra da je borba protiv prostitucije u BiH veoma loša.

- Kada se pogledaju kazne za organizatore prostitucije, jasno je da država nema namjeru da se ovim problemom ozbiljno pozabavi. Sramotno niske kazne organizatorima prostitucije daju vjetar u leđa da se i dalje bave ovim poslom - rekla je Jajčevićeva.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana