Čarls Darvin i “gnusna misterija” koja ga je mučila do kraja života

Slavni prirodnjak Čarls Darvin proveo je posljednje godine života razbijajući glavu pokušajima da riješi enigmu koja ni dan danas nije u potpunosti rasvijetljena.

Njegovim riječima - ovaj “krajnje uznemirujući fenomen” ugrozio je Darvinov najveći doprinos nauci: teoriju evolucije.

U knjizi Porijeklo vrsta, objavljenoj 1859. godine, Darvin je iznio teoriju evolucije koja funkcioniše “samo kroz očuvanje i akumulaciju malih naslijeđenih modifikacija koje su od koristi po biće.”

Ukratko, nije vjerovao da su tokom procesa prirodne selekcije moguće bilo kakve velike ili nagle evolutivne promjene.

“Prirodna selekcija potire vjerovanje u konstantni nastanak novih organskih bića ili u velike i nagle modifikacije njihove strukture”, napisao je Darvin.

Ali njegova kasnija istraživanja - uglavnom usredsređena na botaniku - dovešće u pitanje teoriju evolucije i mučiće Darvina narednih dvadeset godina - sve do kraja života.

Ugrožena teorija

Kad je Darvin otkrio da se neke materije ne razvijaju u skladu sa njegovim uvjerenjem da u evoluciji nema “skokova napred”, od muke je krenuo da piše nekolicini kolega od povjerenja.

Od 1875. pa sve do smrti 1882. godine, vodio je rasprave koje i danas inspirišu botaničare.

“Koliko možemo da procijenimo, ubrzani razvoj svih viših biljaka predstavlja gnusnu misteriju”, napisao je Darvin 1879. godine Džozefu Hukeru, direktoru Kju Gardensa - ključne britanske institucije za botanička istraživanja i edukaciju.

“Upravo sam pročitao esej Džona Bola. Prilično je smeo”, piše slavni naučnik komentarišući studiju irskog stručnjaka za floru evropskih Alpa u pismu poslatom 22. jula 1879.

Darvina je mučilo iznenadno pojavljivanje angiospermi iliti cvjetnica - koje je opisivao kao “više biljke”.

Njegov šok potiče od pretpostavke da evolucija ne može da bude brza i velika.

Intelektualno poštenje

Darvinova frustracija - i fascinacija - nastankom i ranim širenjem cvjetnica postala je legendarna.

Vilijam Fridman, profesor organske i evolucione biologije na američkom Univerzitetu Harvard, napisao je 2009. godine esej analizirajući Darvinovu korespondenciju sa Hukerom.

“Darvin je bio duboko uznemiren onim što je smatrao naglim poreklom i krajnje ubrzanom stopom diversifikacije cvjetnica u srednjem periodu Krede”, kaže Fridman.

Tokom većeg dijela istorije Zemlje, angiosperme naprosto nisu postojale. A onda, najednom, samo su se stvorile. Odakle su došle? Gdje je dokaz da su se razvile iz ranijih, primitivnijih biljaka?

“Najbolja stvar u vezi sa Darvinom je njegovo intelektualno poštenje”, kaže Fridman.

“Iz pisama se vidi da je zbunjen, ali kaže da neće sakriti ovu misteriju pod tepih - uprkos tome što ga dovodi do ludila.”

“Vjerovatno nema nijedne grupe organizama koja je toliko zaokupila Darvinovu pažnju”, kaže Fridman za BBC. “Od svih velikih grupa biljaka, cvjetnice su se najskorije pojavile na Zemlji.”

Istraživanje Džona Bola koje je Darvin nazvao “smjelim”, pokazalo je da su se cvjetnice pojavile iznenadna i činilo se da je u njihovom razvoju preskočeno nekoliko evolutivnih koraka, kao što je diversifikacija.

Angiosperme su se pojavile prije nekih 130 miliona godina i uspjele da se brzo razgranaju u više od 350.000 različitih vrsta - postavši tako najraznovrsnija grupa na planeti.

“Kad pomislite na neku baštu - većina biljaka su cvjetnice. Kad pomislite na voće i povrće koje jedemo - većina potiče od cvjetnica”, kaže Fridman.

Više od 200 godina naučnici su spekulisali o nevjerovatnoj raznolikosti i uspjehu angiospermi koje čine osnovu našeg sistema ishrane i djelimično su zaslužne za raznolikosti među životinjama.

“Neka budu bele rade”

Darvina nije toliko brinulo iznenadno porijeklo i diversifikacija cvjetnica, već “najekstremniji izuzetak od njegovog čvrstog uvjerenja da priroda ne pravi skokove”, kaže Fridman.

“Jedna moguća teorija je da su cvjetnice naprosto 'stvorene'“, kaže Fridman pozivajući se na kreacionističku teoriju - vjerovanje da je svijet stvorio bog ili neka druga natprirodna sila.

“Drugim riječima, angiosperme nisu rezultat evolucije, već ih je stvorio bog koji je jednog dana rekao: 'Bum! Neka budu bijele rade. Bum! Neka budu magnolije. Bum! Neka bude trava'“, kaže on.

Fosili stari 130 miliona godina ukazuju na to da je proces bio baš toliko brz.

Ali Darvin je ponudio drugačije objašnjenje.

Izgubljeni kontinent

“Pomislio sam da je možda tokom dugog perioda istorije postojao jedan mali izolovani kontinent na južnoj hemisferi koji je poslužio kao rodno mjesto angiospermi”, napisao je Darvin u pismu Džozefu Hukeru.

Darvin je i sam priznao da je to “žalosno slaba pretpostavka”, ali ju je zasnovao na onome što je saznao putujući na HMS Biglu od 1831 . do 1836. godine - istražujući obale Južne Amerike i putujući oko planete. Vratio se kući kada je imao 27 godina.

Razmišljao je o još jednoj mogućnosti.

“Objašnjenje leži, vjerujem, u izuzetnoj nesavršenosti geoloških zapisa”, piše dalje Darvin.

“Prevashodno se mora stalno imati na umu kakvi su sve prelazni oblici, u teoriji, morali nekada da postoje.”

Drugim riječima, fosili koji bilježe svaki korak evolucije cvjetnica možda su negdje tamo - samo ih još nismo našli.

“Darvin nije riješio misteriju, ali je odbio da vjeruje u čuda. Umjesto toga, on se oslanjao na empirijske metode, racionalno mišljenje i univerzalne zakone prirode”, kaže Fridman.

“Gnusna misterija” danas

Volio bih da vidim kako je čitav ovaj problem riješen”, napisao je Darvin u pismu Hukeru.

Međutim, “nije poživio dovoljno dugo”, kaže Fridman koji istražuje porijeklo i diversifikaciju angiospermi.

“Iskopali smo vrijedne fosile koji su nam pomogli da razumijemo rane faze diversifikacije kod cvjetnica. Došlo je do velikog napretka u posljednjih 30 godina.”

Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da su se angiosperme ipak razvijale relativno postepeno.

Otprilike 350.000 poznatih vrsta cvjetnica čini oko 90 odsto svih živih biljnih vrsta.

Svijet bez njih ne bi izgledao onako kako danas izgleda.

A opet - odgovora na neka ključna pitanja nema ni danas. Kada su nastale i odakle su one potekle? Zašto su tako spektakularno uspješne? Kako je nastala osnovna struktura cvijeta?

“Gnusna misterija se nastavlja”, kaže Fridman.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.