Turisti iz Evrope vozaće se ponovo Štambajzovom prugom

Slobodan Dakić
Turisti iz Evrope vozaće se ponovo Štambajzovom prugom

Projekat izgradnje pruge uskog kolosijeka Srnetica-Mliništa-Šipovo jedan je od najznačajnijih i najatraktivnijih projekata iz oblasti turizma u Republici Srpskoj, koji treba da bude realizovan u idućih pet godina.

Riječ je o projektu kojim je predviđena gradnja 40 kilometara pruge uskog kolosijeka po trasi nekadašnje pruge koju je 1902. godine sagradio njemački industrijalac Oto fon Štambajz za potrebe Austrougarske monarhije.

Gradnja pruge koštaće između 13 i 15 miliona maraka sa pratećom infrastrukturom i smještajnim objektima za turiste koji već pokazuju interes za buduću turističku destinaciju u jugozapadnom dijelu Srpske.

Inicijativa za ponovnu gradnju pruge s ciljem razvoja turizma u takozvanoj Visokoj Krajini pokrenuta je prije pet godina.

Inicijativu je podržala i Vlada RS, koja je osnovala javno preduzeće sa zadatkom da sačini projekat za obnovu pruge.

Zanimljivo je da će projekat gradnje pruge pomoći vlasnici kompanije "Štambajz" iz njemačkog grada Braneburg. To je potvrdio i Emanuel Oto Štambajz, čiji je pradjed Oto prije 98 godina sagradio jednu od najznačajnijih pruga u BiH.

Emanuel Oto Štambajz nedavno je boravio u Mrkonjić Gradu, gdje je obišao trasu buduće pruge.

- Ponosan sam što je moj pradjed izgradio prugu koju je 1913. godine prodao za 15 miliona kruna vlastima tadašnje Austrougarske. Pošto je poslije Prvog svjetskog rata došlo do raspada Austrougarske monarhije, mom predjedu vlasti tadašnje zajedničke države platile su samo trećinu iznosa od prodaje pruge. Bila je to pruga koja nije samo služila za izvoz drveta, nego i za prevoz putnika, i koja je ovaj dio BiH povezivala s Evropom. Smatram da je ovo odličan i isplativ projekat jer je izuzetno atraktivan za razvoj turizma i ovoga kraja - rekao je Emanuel Oto Štambajz.

Direktor JP "Pruga uzanog kolosijeka Srnetica-Mliništa-Šipovo" Boro Dakić kaže da je prvom fazom projekta predviđena izgradnja dijela pruge na lokaciji izvor Plive-Mliništa i Srnetica-Potoci u opštini Istočni Drvar.

- Za izgradnju pruge na prve dvije destinacije potrebno je oko pet miliona maraka. Na dobrom smo putu da dio novca obezbijedimo i da uskoro krenemo s prvim aktivnostima - rekao je Dakić.

Čuvena pruga uskog kolosijeka preko planine Klekovače i Bobije, koja je više od sedam decenija predstavljala "žilu kucavicu" Krajine, počela je svoj život 1902. godine zahvaljujući bavarskom industrijalcu Otu fon Štambajzu, koji je umro 1920. godine.

Kao izuzetno moćan čovjek, sa snažnim vezama u samom vrhu vlasti Austrougarske monarhije, Štambajz je 1892. godine potpisao ugovor s tadašnjim austrougarskim administratorom za BiH Benjaninom Kalajem o dvadesetogodišnjoj koncesiji na eksploataciju ogromnog šumskog bogatstva u trouglu između Jajca, Drvara i Dobrljina.

Ugovorom se obavezao da plati izuzetno nisku taksu od dvije krune po kubnom metru posječene oblovine.

Međutim, i pored izuzetno niske takse, zbog velike količine eksploatisane šume godišnje je Štambajz Vladi Austrougarske plaćao 30 miliona kruna.

Pošto je ova pruga bila zamišljena kao šumsko-industrijska pruga, na početku nije bilo putničkih vagona već se stanovništvo prevozilo teretnim vagonima, kojih je tada bilo 1.300. Nekoliko godina kasnije nabavljen je određen broj putničkih kola, što je bilo od velikog značaja za lokalno stanovništvo, koje nije imalo drugih putnih komunikacija. Početkom druge decenije 20. vijeka Oto fon Štambajz određuje Srneticu za najvažnije željezničko čvorište na ovoj pruzi.

Od tada počinje nagla transformacija Srnetice iz naselja radničkih baraka u pravi grad sa svom postojećom infrastrukturom.

- Svoje "zvjezdane" trenutke Srnetica je doživjela pedesetih godina prošlog vijeka, kada je u njoj živjelo 2.500 stanovnika - rekao je Boro Dakić i dodao da se u ovom nekadašnjem gradiću nalazilo najveće željezničko čvorište, ložionica i radionica za popravku lokomotiva i vagona u zapadnom dijelu BiH.

Srnetica

Srnetica, nekada gradić sa 2.500 duša, sada je mrtvo mjesto jer u njemu ne živi nijedna porodica. Obnova pruge ponovo bi vratila život u Srneticu, Mliništa, Podgoriju, Dragnjić Podove, mjesta gdje je do ukidanja uskotračne pruge krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka život bujao i iz kojih su stasali mnogi umni ljudi.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana