Zlatni grad u srcu Evrope
Kročivši u Zlatni grad, kako je Prag nazvao Karlo IV, ulazimo u svijet bajki, zamkova, astroloških simbola i legendi.
Pred nama se otvara bogata riznica kulturno-istorijskih spomenika, umjetničkog blaga i očaravajuće arhitekture.
Najljepši grad Zapadnih Slovena sagrađen je na devet brda u dolini veličanstvene rijeke Vltave.
Dok šetamo praškim ulicama, prepušteni magiji istorije, pitamo se iza kojih zidina se vodio proces Jozefa K., da li su tim putevima hodili Kunderini junaci te čime li je bio oduševljen Mocart.
Hodajući kaldrmama i mostovima osjećamo slovenski duh, a na natpisima i u riječima prepoznajemo obrise staroslovenskog jezika, što je posebno zanimljivo za one koji vole da upoređuju češke riječi sa srpskim i uočavaju duhovne sličnosti i razlike Slovena.
Pred kapijama Praškog zamka na Hradčanima počinje čarolija. Kao da nas neka čudesna moć vraća u davno prošla vremena dok se pred našim očima na kapiji smjenjuje počasna garda koja ga čuva.
Odatle se pruža pogled na slikovitu Zlatnu ulicu popločanu kaldrmom čije su male građevine nekada pripadale čuvarima gradskih bedema i zanatlijama.
U nizu minijaturnih kuća vidimo i dom Franca Kafke, kuću koja je pretvorena u muzej.
Obilazeći tvrđavu, nijemog svjedoka davnih vremena, doživjećete nezaboravan pogled na nebo ružičaste boje koje uranja u Vltavu, mostove koji spajaju njene obale te na praške tornjeve kojih ima oko 500, zbog čega ga nazivaju i Gradom sto tornjeva.
Stari bedemi tvrđave, koji su pod zaštitom Uneska, vječni su spomen na dinastiju Pšemislovića od kojih su neki dospjeli na značajna mjesta u Svetom rimskom carstvu.
Korak po korak i nalazimo se na Staromestskim namjestima, najstarijem trgu gdje je i živopisna “Kuća minuta” u kojoj je Kafka proveo dobar dio života.
Odatle nas Pariska ulica vodi do Jevrejske četvrti, a Karlova u centar grada ili na Karlov most.
Čuveni gotički spomenik Karlov most najstariji je u srednjoj Evropi, a davne 1348. godine spojio je obale Vltave. Nezaboravno krstarenje Vltavom pruža pogled na grad iz jedne drugačije perspektive.
Ne treba otići iz Praga, a ne svratiti u neki pab i probati čuveno pivo, koljenicu i knedločke.
Hodajući Pragom kao da prolazimo mozaikom koji čini spoj romaničkih oblina koje ne remete strogost gotičkih zvonika.
Renesansne palate stapaju se sa baroknim crkvama, ali i modernim kućama. Masa ljudi pred astronomskim satom iz 15. vijeka čeka da se pojave apostoli i blagoslove grad.
Sat simbolima ukazuje na protok vremena od izlaska i zalaska sunca i mjeseca.
Prag je jedini grad koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio pošteđen razaranja, jer su svi zastajali pred ovom kulturno-umjetničkom riznicom.
Jedino što u Pragu može smetati jeste mnoštvo turista koji se užurbano kreću, ali to ne umanjuje čaroliju koju doživi svako ko se prepusti šetnjama praškim ulicama.
Legenda
Naziv grada potiče od staroslovenske riječi koja znači “gaz”, odnosno mjesto za prelaz. Po predanju, naziv je vezan za prelaz preko rijeke Vltave.
Druga priča kazuje da je princeza Libuše, koja je vladala Višehradom pri zalasku sunca ispružila ruku prema istoku, u pravcu gustih šuma, pokazala prema brdu Hradčani i rekla kako vidi grad čija će slava dosegnuti do zvijezda.
Zapovjedila je svojim ljudima da idu tamo, jer će u gustoj šumi pronaći čovjeka koji pravi prag za svoju kuću te da na tom mjestu podignu dvorac i nazovu ga po tome.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
