Višegradska banja i Centar za rehabilitaciju “Vilina vlas” eliksir zdravlja u srcu borove šume FOTO VIDEO

Milijana Latinović
Foto: Velibor Tripić

Smještena u srcu borove šume, nedaleko od centra Višegrada, Višegradska banja sve češće je na mapi posjetilaca iz cijele BiH i regiona, koji ovdje uživaju u blagodetima ljekovite termalne vode, a posebnu dragocjenost čini hamam ili Mehmed pašino kupatilo izgrađeno kad i ćuprija na Drini.

Nosilac razvoja turizma u Višegradskoj banji je hotel i rehabilitacioni centar “Vilina vlas”, koji je dobio ime po endemskoj vrsti paprati vilina vlas koja raste jedino u ovom kraju, na izvorima ljekovite termalne vode i nemoguće ju je uzgajati na drugom mjestu.

Rehabilitacioni centar sastoji se od medicinskog i ugostiteljskog dijela. Termalne vode Višegradske banje imaju karakteristike radioaktivne karbonatne homeoterme, temperature 34 stepena. Osnovna ljekovita svojstva potiču od njene radioaktivnosti, čiji je nosilac radon i njegovi produkti raspadanja. Kažu da se po radioaktivnosti Višegradska banja nalazi na prvom mjestu u BiH i na drugom u bivšoj Jugoslaviji. Stepen radijacije je optimalan, a radon smanjuje bol, podiže opštu otpornost organizma, povoljno djeluje na endokrine žlijezde, respiratorne i alergijske bolesti.

Rukovodilac ugostiteljskog sektora u hotelu “Vilina vlas” Dragan Golubović rekao je da se voda ove banje koristi za prevenciju i liječenje svih starosnih grupa.

- Voda se koristi za liječenje reumatskih bolesti, neuroloških stanja, ortopedskih bolesti i deformiteta, ginekoloških oboljenja, ali i disajnih puteva. Uglavnom dolaze pacijenti na rehabilitaciju poslije operacija. Osim gostiju iz Srpske i FBiH, imamo mnogo gostiju iz Srbije, a posebno iz Crne Gore - rekao je Golubović.

Naglasio je da su ljekovita svojstva vode u ovom kraju otkrivena u vrijeme izgradnje ćuprije na Drini, te da je tada na ovom mjestu izgrađen čuveni hamam koji je do današnjeg dana sačuvan.

- Priča o hamamu je zanimljiva, kažu da su neimari u vrijeme izgradnje ćuprije koristili kamen koji je dovožen iz majdana na prostoru Višegradske banje. Prilikom vađenja kamena radnici su otkrili izvor mineralne vode, a potom shvatili da rane koje su zadobili na radu mnogo brže zarastaju nego što bi trebalo. To blagotvorno dejstvo pripisali su vodi u kojoj su se kupali, zbog čega je na tom mjestu izgrađen hamam. On se i danas koristi, a iznajmljuje se na sat - ispričao je Golubović. 

Rehabilitacioni centar “Vilina vlas” raspolaže sa 70 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba i apartmana ukupnog kapaciteta 142 kreveta.  Sobe su kompletno renovirane 2015. i 2016. godine. U okolini hotela nalaze se dvije trim-staze pogodne za okrepljujuće šetnje i rekreaciju, kao i za pripreme sportista.

- Gostima su na raspolaganju dva restorana kapaciteta oko 300 mjesta, otvorena i zatvorena sala pogodne za seminare i kongrese, ljetnja bašta - kazao je Golubović.

U sastavu Višegradske banje je i restoran “Stara banja” sa ljetnom baštom, u kojem se pripremaju specijaliteti ovoga kraja. Domaćini posebno ističu pitu od crnog brašna i teletinu ispod sača na ognjištu. Osim ukusa i mirisa hrane koja očarava nepca, ljubazno osoblje čini da se na ovom mjestu osjećate dobrodošli i poželite da navratite ponovo.

Manastir dobrun

Manastir Dobrun smješten je u planinskom kraju na putu Višegrad - Užice, 12 kilometara od Višegrada, u klisuri rijeke Rzav i 100 godina je stariji od samog Višegrada. Posvećen je Uspenju presvete Bogorodice, a podigli su ga župan Pribil i njegovi sinovi Stefan i Petar 1343. godine. Nakon što je manastir stradao dolaskom Turaka u ove krajeve, obnovili su ga despot Stefan Lazarević i kneginja Milica. U sklopu manastirskog kompleksa nalazi se Muzej Prvog srpskog ustanka, Galerija, kao i Muzej Mitropolije dabrobosanske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana