Turisti vratili živost Kanarskim ostrvima

Katanci na hotelima i restoranima zadržali su se duže nego što je iko očekivao. Na desetine hiljada ljudi ostalo je bez posla. I tako godinu i po dana. Istraživali smo kako izgleda život u svakodnevnom iščekivanju turista i kakvu pomoć su lokalci dobijali za to vreme.

Na glavnom šetalištu nema žive duše. Prodavnice i restorani zatvoreni, a čak i najposećjenije plaže puste. Slika je koju nisu mogli da zamisle stanovnici Los Kristijanosa, popularnog ljetovališta na jugu Tenerifa. A onda se pojavio kovid. Hoteli su zaključani, a radnici poslati kući.

"To je bilo neobično za nas. Bilo je, kako smo mi to nazvali, 'nulta turistički'. Tenerife je turističko ostrvo, a turista nigdje. Na ulicama je bilo kao u 'gradu duhova'. Bilo je prilično šokantno navići se na to", rekao nam je Bruno Korea, profesor turizma i marketinga i predstavnik hotela „Paradajz park".

Puste ulice u Los Kristijanosu postale su u svjetskim medijima simbol za štetu koju je pandemija nanijela turizmu Kanarskih ostrva, destinaciji na kojoj ima više sunčanih sati nego bilo gdje u Evropi.

Los Kristijanos, jedno od najpoznatijih ljetovališta na Tenerifama

Isprva se vjerovalo da ovaj arhipelag u Atlantskom okeanu može da spase španski turizam od kolapsa, budući da sezona ovdje traje tokom cijele godine.

To se, međutim, nije dogodilo. U prvoj godini pandemije došlo je samo tridesetak odsto turista. Za otvaranje hotela računice nije bilo.

"Morali smo da organizujemo osoblje tako da zgrada i dalje bude funkcionalna, da bazeni i dalje budu upotrebljivi. Takođe, obezbjedili smo mnogo psihološke pomoći za naše osoblje.  Osjetili smo da je to na prvom mjestu", ističe Korea.

Bez posla na Kanarima ostalo je 64.000 ljudi. Među njima i Amanda Lis. Najteže joj je, kaže, pala – neizvjesnost.

„Ne znati... Misliti da će tako biti koji mjesec ili koju nedelju. Ili da će me možda zvati da se vratim na posao. I gledati kako se sve odlaže i odlaže", rekla je Amanda.

Ništa lakše nije bilo ni hotelijerima. Enrike Talg sa svojom sestrom vodi porodičan hotel u Puerto de la Kruzu. Naslijedili su ga od djede. Bili su zatvoreni 18 meseci.

"Ovo je mali grad. Kada je hotel zatvoren, sretali smo se sa zaposlenima u supermarketu ili na ulici. Većina bi nas pitala: 'Ehej, zdravo. Kada ćete ponovo da otvorite?' A mi na to pitanje nismo mogli da odgovorimo. Bilo je veoma teško i izazovno za nas – davati im nadu, kada ni mi sami nismo znali šta će se desiti", kaže Talg.

Bez pomoći gotovo dvije godine

Proljeće 2021. hoteli su dočekali bez ikakve pomoći. Zbog toga je Enrike, u prošlogodišnjem intervjuu za RTS, bio ljut i zabrinut.

"Sada kada me pitate za to, ja sam veoma srećan. Kada smo prošli put razgovarali, u maju 2021, nismo imali nikakvu perspektivu. Ali ove godine, početkom godine, primili smo pomoć od španske vlade i od regionalne vlade takođe. To nam je dalo 'kiseonik' za oporavak", ističe Enrike Talg.

Bio je to kiseonik za cijelo ostrvo, na kojem od stranog gosta zavisi 40 odsto radnih mjesta. Subvencije su čekali gotovo dvije godine. Do njih nije bilo lako doći.

"Morali ste da imate gubitke, oko 60 odsto gubitaka pre 2021. i morali ste detaljno da obrazložite sve te gubitke. Takođe, niste smjeli da otpuštate ljude. Bilo je teško", kaže generalni direktor hotela „Paradajz park" Havijer Kabero.

Već poslije prve godine pandemije Španija je najavila paket pomoći od 11 milijardi evra, a za oporavak turizma i ugostiteljstva predviđena su i sredstva iz hitnog fonda Evropske unije, kojima koordinira vlada u Madridu.

"Povećali smo budžet (Promotur) na 60,2 miliona evra kako bismo pomogli kompanijama da zadrže radnike i ponovo aktiviraju svoje usluge", kažu u brendu regionalne vlade „Turismo de Islas Kanarijas".

Međutim, pomoć je stigla tek kada su i turisti počeli da se vraćaju. Hotelijeri ipak kažu da nisu nezadovoljni. Bez tog novca ne bi mogli da nastave.

"U procesu dobijanja pomoći je bilo frustrirajuće, bilo je kašnjenja i slično. Kako god. Kada je pomoć odobrena, svi mi, cijela hotelijerska asocijacija, osjećali smo da smo imali pravedan tretman", napominje Bruno Korea.

Može se reći da su pravedan tretman od samog početka pandemije imali radnici. Preko programa ERTE država je pokrivala veći dio plate, tako da finansijski nisu bili ugroženi.

"Mogli smo da preživimo, jer smo mogli da idemo malo po malo, iz mjeseca u mjesec. S tim da nije bilo isto kao kada radite. Ali dobro, veoma smo zadovoljni što smo ovaj period mogli lakše da prebrodimo", kaže Amanda Lis.

Oporavak u velikoj mjeri zavisi od Britanaca 

Da prebrode koronu, Kanari nisu mogli samo uz dobru epidemijsku situaciju. Oporavak turizma na ovom atlantskom arhipelagu zavisio je od mjera koje su primjenjivale države iz kojih dolazi najveći broj turista.

Iako privlače putnike sa svih strana – iz Francuske, Belgije, Italije, najviše je Britanaca, zatim Njemaca.

A upravo je Britanija zadala najteži udarac Kanarima. Kao dio Španije, dugo su bili na crvenoj listi zbog kovida. Oštre mjere i karantin za turiste po povratku u Veliku Britaniju, mrsili su konce i onima koji su, uprkos pandemiji, želeli da putuju.

"Otvorili smo ponovo hotel u veoma teškom periodu, jer je naše glavno tržište, Velika Britanija, bilo zatvoreno, pa smo jedino imali lokalce, sa Tenerifa i sa drugih Kanarskih ostrva. Nakon što su krajem jula krenuli letovi, došli su mnogi Britanci i popunjenost je počela da raste", priča nam generalni menadžer „Paradajz parka" Havijer Kabera.

Gosti željni putovanja – napokon stigli

Tek kada je virus popustio, a mjere širom Evrope prestale da važe, turisti su počeli da dolaze u većem broju.

"Počeli smo sa 40 odsto popunjenosti i bilo je veoma teško jer smo morali osoblje da prilagodimo tome. Sada kreće nabolje, ali imamo variranje: gore-dole. U januaru je posao opao zbog omikron soja. Sada raste i restartujemo se", kaže Kabera.

Iz brenda „Turismo de Islas Kanarijas" kažu za RTS da aktivno rade na privlačenju novih gostiju koji su opredjeljeni na duži boravak – kao što su radnici „na daljinu" i profesionalni sportisti.

Da sa starim turistima na Kanare uveliko stižu i novi, potvrđuju ugostitelji.

"Dolaze oni koji nisu tipični za Kanarska ostrva, koji su željeli da idu u Afriku, gdje sanitarna situacija nije baš najjasnija. I onda su izabrali Kanarska ostrva. To je za nas veoma dobra vest", rekao je suvlasnik „Tigaige" Enrike Talg.

Maske u torbi 

Pandemijske mjere na Tenerifama gotovo su ukinute. Osim dezinfekcionog sredstva na ulazu, u većini hotela i restorana nema ničega što podsjeća na korona virus – ni pleksiglasa, niti upozorenja na držanje distance.

Maska je obavezna samo u javnom prevozu, taksiju i u apotekama i zdravstvenim ustanovama.

Bračni par iz Britanije, sa kojim je ekipa RTS-a razgovarala, kaže da se na ovom ostrvu osećaju sigurno.

"Da, osjećamo se bezbjedno. Na nekim mjestima se i dalje koriste maske. Koriste se u autobusima. Mi imamo masku u torbi. Ako idemo negdje gde je gužva, stavimo masku. Ali ovdje, naravno – imate obalu, more, nema previše ljudi... Tako da se osjećamo bezbjedno", kažu supružnici Roberts.

Došlo vrijeme za predah 

Period smjene proljeća i ljeta na Tenerifama je rezervisan za starije turiste. Lokalci primećuju da ove godine ima mnogo više gostiju – i starih i mladih. Svi su se, izgleda, uželjeli putovanja.

Šetalište je puno, plaže su oživjele, a restorani i kafići vrve od gostiju. Hotelijeri kažu da je popunjenost skoro kao prije korone.

To potvrđuje i statistika. Prema podacima o putnicima koji su od početka godine direktnim letom stigli na ostrva, broj stranih gostiju je za samo 14 odsto manji nego 2019. Najviše njih došlo je na Tenerife, koje je najveće od osam naseljenih ostrva.

Iako je katanac ostao na vratima pojedinih lokala, suvenirnica, restorana, čini se da od početka ove godine svi koji žive od turizma na Kanarskim ostrvima napokon mogu da odahnu.

"Veoma sam srećan što ponovo mogu da ugostim ljude ovde na ostrvu. Sve je ovo predivno. Mislim da imamo jedno od najboljih mjesta na svijetu. I primjećujemo da su ljudima mnogo nedostajala sva ova divna mjesta. I, iskreno, očekujemo mnogo više ljudi", rekao je za RTS mladi konobar Jusef el Mosavi.

I turistički lobi Ekseltur očekuje da u 2022. španski turizam dostigne 90 odsto dobiti iz 2019. Odličan start u ovoj godini pokazuje da će Kanarska ostrva u velikoj mjeri doprinijeti tome.

Uspešno ljeto je, čini se, izvjesno. Zato očekuju još uspješniju zimu, kada je i glavna turistička sezona na Kanarima, koje mnogi nazivaju i „Srećna ostrva".

Raj za sve koji bi da pobjegnu iz hladne Evrope. Ukoliko pandemija i kriza zbog rata u Ukrajini to dozvole, prenosi RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.