Trebinje - Mediteran Srpske ušuškan u oazu platana i vinograda

Milijana Latinović
Foto: Velibor Tripić

Nepregledni vinogradi, miris vina i čarobna jutra pod platanima dovoljni su da zagolicaju maštu svakome ko kroči u Trebinje, živopisni centar Hercegovine sa najvećim brojem sunčanih dana i blagom mediteranskom klimom, grad filma i kolijevku velikog Dučića.

 

Grad podno Leotara, smješten na tromeđi BiH, Crne Gore i Hrvatske, na svega 25 kilometara od obale Jadranskog mora, oduvijek je bio raskrsnica puteva velikih osvajača, a danas je nezaobilazna stanica turistima koji na Mediteran Republike Srpske hrle iz svih krajeva svijeta.

Lična karta grada

Priroda je prema ovom kraju bila i te­ kako darežljiva, planine, šume te bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, rijeke i jezera cijelu Hercegovinu čine jedinstvenom. Za Trebinje je karakteristično da ima prvi i jedini opservatorijum za posmatranje čovječije ribice u svijetu, jedinog vodozemca u Evropi koji živi u pećinama. U desetinama podzemnih lokacija u gradu može se pronaći bijela čovječija ribica.

Grad sa više od 260 sunčanih dana krasi rijeka Trebišnjica, najveća ponornica u Evropi, čije obale spaja veliki broj mostova, među kojima se izdvajaju Kameni i Arslanagića most koji je najstariji spomenik iz turskog perioda, a izgradio ga je Mehmed-paša Sokolović. Osim Trebišnjice tu je i Sušica, njena pritoka na kojoj se nalazi istorijski mistični most Vučija, na mjestu nekadašnjeg rimskog puta koji je vodio od Dubrovnika za Crnu Goru. Zahvaljujući bogatoj prirodi ovaj kraj obiluje izletištima i kupalištima, a jedno od njih je i najveći prirodni bazen Sušice u sklopu hotela “Jazina klub”. Vjerovatno ni čitav jedan roman ne bi bio dovoljan da se opiše grad u kome svaki pedalj zemlje priča posebnu kulturno-istorijsku priču i svjedoči o minulim vremenima. A zasigurno najljepša fotografija Trebinja ušuškanog u oazu platana i vinograda nastaje kada se na suncem okupan grad pogleda sa platoa Hercegovačke Gračanice. Ono što čini svojevrsnu ličnu kartu grada zasigurno su vrijedni i nadasve ljubazni domaćini.

Direktorica Turističke organizacije Trebinje Mirjana Putica s ponosom priča da je protekla ljetna turistička sezona oborila sve rekorde i sa više od 66.000 noćenja zlatnim slovima upisana u istoriju trebinjskog turizma.

- Najatraktivnije i najposjećenije lokacije u gradu su svakako ljetna bašta “Platani” i ne samo za turiste i prolaznike, već i za domaće stanovništvo. I svi važni poslovi i predah od svakodnevnih obaveza ugodniji su u hladovini platana. Tu je i naša živopisna zelena pijaca koja sa svim domaćim proizvodima, sirom, medom i ostalim specijalitetima izgleda predivno - ispričala je Putica. Nadomak pijace je i Hercegovačka kuća u kojoj mogu da se probaju i pazare svi autohtoni hercegovački proizvodi.

Ona dodaje da je u samom centru smješten i gradski park “Jovan Dučić” koji krasi hram Svetog Preobraženja te brojni kulturno-istorijski spomenici.

- O davno prohujalim vremenima svjedoči i Stari grad Kastel u kome se pored velikog broja zanatsko-ugostiteljskih radnji, nalaze i dvije džamije, te sahat-kula koja i danas odlijeva zubu vremena. Tu su  i barke na Trebišnjici koje su dodatno oživjele turizam u gradu. Stari grad je sagrađen u vrijeme Turaka, u početku je bio u obliku trougla, a kasnije je zaobljen - ispričala je Putica.

Ona ističe da je u gradu više od 2.500 registrovanih smještajnih kapaciteta u  hotelima, motelima, privatnim apartmanima, vilama i kućama za odmor. Gosti domaći, ali i stranci uživaju ne samo u trebinjskom suncu, kulturnim i istorijskim znamenitostima već i u bogatoj gastro ponudi. Na meniju kako u domaćinstvima tako i u restoranima nezaobilazni su hercegovački sirevi iz ulja i sir iz mijeha, cicvara, raštan i grah poljak.

Božanska kapljica

Ono po čemu je Trebinje nadaleko poznato svakako su vrhunska vina iz više od 20 registrovanih vinarija. Iako vrijedni vinogradari i vinari ulažu mnogo truda i ljubavi kako bi ubrali najsočnije grozdove suncem nahranjene i pretočili ih u božansku kapljicu, jedna vinarija je posebna, ne samo za Trebinje već za cijelu BiH. Riječ je o Vinariji “Anđelić”, na čijem je čelu žena, jedina vinarka i somelijerka u Srpskoj i BiH Milica Anđelić. 

Tradicija proizvodnje vina u porodici Anđelić duža je od 120 godina o čemu svjedoče zapisi članova ove porodice koji su s koljena na koljeno prenosili i čuvali tradiciju i u najtežim vremenima. Njihov predak Sava, priča Milica, 1894. godine prvi put je proizveo vino od sorte žilavka.

- Bio je gazda velikog imanja. Kada je na ove prostore došla Austrougarska, oni su razvijali sortu pogodnu za ovo podneblje, a to je žilavka. Uzeli su jednu parcelu od njega i posadili 14.000 loza te sorte, a on je imao obavezu da brine o vinogradima i da proizvede dobro vino. Njima je morao predati više od 80 odsto vina. Poslije Prvog svjetskog rata nasad je ostao u njegovom vlasništvu i tako je počela priča o vinogradarstvu i vinarstvu u porodici Anđelić. Tradicija nikada nije prekinuta. I u vrijeme posljednjeg rata kada nije bilo uslova za proizvodnju vina, pravila se rakija. Moj pokojni suprug Bojan je iz Petrovog polja kariolom vozio grožđe za rakiju, samo da ne prekida tradiciju - ispričala je Milica. Danas je u vinariji peta generacija, a mojih četvoro djece, ponosna je Milica, su šesta generacija Anđelića i već se polako uključuju u sve procese rada i bukvalno odrastaju u vinariji uz nas.

- Najstarija kćerka završava za somelijera i teži tome da završi vinarstvo i aktivno je uključena u sve procese proizvodnje vina - kazala je Milica. U vrijeme naše posjete berbu u vinogradu privodili su kraju, a u vinariji su vrijedne ruke domaćina pripremali sve za proizvodnju vina.

- Zna se tačno kada se bere grožđe, ne može ni dan prije, ni dan poslije. Ove godine nedostajalo je berača pa je sin okupio društvo i sve su na vrijeme završili - priča Milica i dodaje da su sa tri ili četiri firme osnovali konzorciji, uzeli pod koncesiju vinograde koji su bili u stečaju. Oko 70 odsto ukupne proizvodnje u Vinariji “Anđelić” odnosi se na autohtone sorte žilavka i vranac.

- Kapacitet vinarije je oko 350.000 litara, ali godišnje proizvodimo tri puta manje od toga, jer nam crvena vina odležavaju četiri ili pet godina u podrumima prije izlaska na tržište - priča Milica. Osim na domaćem tržištu, vrhunska vina u koje je uloženo mnogo truda, ljubavi i znanja, plasiraju sve do daleke Kine.

Veliko znanje i skromnost odlikuju ovu vrijednu ženu, a domaćinski ugođaj u vinariji i ljubaznost svih koje smo zatekli kako obavljaju svoje svakodnevne poslove, rijetko se sreću. Ocjenjivanja koja se, kako kaže, mogu potkupiti izbjegavaju. Dosta su samokritični prema svojim vinima tako da su 2013. godine svoju žilavku poslali na najobjektivnije takmičenje koje postoji, Dekanter u Londonu.

- Među 14.500 vina, naša žilavka je dobila srebro. Smatram da je to najobjektivnije takmičenje, jer kada pošaljete vino skladištari mu dodjeljuju bar-kod, pakuju u vrećicu i niko ne zna ko je proizvođač. Jedina oznaka je oznaka regije i poznato je da li je bijelo ili crveno vino. Veoma smo ponosni na tu prvu nagradu - ispričala je Milica i dodala da sve u vinogradu i vinskom podrumu uspješno završava uz pomoć i podršku svekra.

Milica je proizvodnju vina usavršila u Anđelićima. Odmah nakon medenog mjeseca dočekala ju je prva berba, a u proljeće 1998. godine kada je sa suprugom uz večeru otvorila flašu žilavke, koju su njih dvoje proizveli, znala je da će vino i vinarija zauvijek ostati njena ljubav.

Film

Mirjana Putica je ispričala da je u Trebinju sniman veliki broj filmova, od kojih su najpoznatiji “Nož”, “Na mliječnom putu”, te popularna serija “Ranjeni orao”.

- Za vrijeme snimanja filma “Na mliječnom putu” u našem gradu boravila je čuvena glumica Monika Beluči. Pažnju posjetilaca u Starom gradu privlači i takozvana “Anđelkina kapija”, mjesto na kome je snimana serija “Ranjeni orao” - rekla je Putica.

“Grad sunca”

Veoma posjećen lokalitet je i “Grad sunca”. Kompanija “Svislajon” osim niza uspjeha u prehrambenoj industriji u Trebinju je proširila djelatnost na turizam i ugostiteljstvo te u aprilu 2017. godine otvorila prvi u nizu ugostiteljskih objekata, hotel “SL Industrdž”, jedini tematski hotel na prostorima BiH. Iste godine u julu svečano je otvorena istočna kapija “Grada sunca”. Osam hektara hercegovačkog krša je oplemenjeno izgradnjom “Akva parka” i “Dino parka” sa adrenalinskim i zabavnim sadržajima. Osim toga, tu je i “Sunčana igraonica” koja animira mališane tokom cijele godine.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana