Stećak Vlatka Vlađevića svjedok prošlih vremena

Sreten Mitrović
Stećak Vlatka Vlađevića svjedok prošlih vremena
Stećak Vlatka Vlađevića svjedok prošlih vremena

Rogatica ima bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, a na zvanično registrovanih i od stručnjaka verifikovanih 88 lokacija širom ove opštine nalazi se 2628 srednjovjekovnih spomenika – stećaka.

Po tome je Rogatica treća u BiH i druga u Republici Srpskoj. Gledajući po obliku stećaka najviše je sanduka 2163, 264 sljemenjaka, 176 ploča i 23 stuba. Ukrasi se nalaze na 77 sanduka i 27 sljemenjaka. 

Prema najnovijem prebrojavanju najbrojnija nekropola je na lokalitetu Borak, između sela Burati i Stjenice, sa 212 jedinica, koja je 2008. proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Na drugom mjestu je Mramorje u Behećima sa 178, a onda Pribičevac kod Živaljevića sa 171, Drijenjak u Sočicama 169, Stara Gora 142, Izborine u Pijevčićima 124 i Stari Brod 105 jedinica. 

Iako  po broju jedinica nije među vodećim,  nekropola u Lađevinama sa svojih 32 stećka, spada među najznačajnije. 

- Nekropola u Lađevinama, odnosno Vlađevinama, kako se ovaj lokalitet nazivao u vremenu koje se naziva srednji vijek, je jedna od rjeđih primjera gdje se kontinuitet života može pratiti najmanje dvije i po hiljade godina unazad. Tu se na istom lokalitetu nalaze praistorijski tumulusi, srednjovjekovni stećci i savremeno, lokalno, pravoslavno groblje. Neki tragovi govore da je bilo i spomenika iz perioda rimske vladavine u ovim krajevima - kaže profesor istorije i bivši radnik Istorijskog arhiva BiH u Sarajevu Stevo Đuran. 

Pošto je ovdje riječ o stećcima, naglašava Đuran, treba reći da je nekropola Lađevine najpoznatija po dva stećka koji su i privukli pažnju putopisaca. 

- Riječ je o stećcima Vlatka Vlađevića, po kome je najvjerovatnije i lokalitet dobio prvobitno ime – Vlađevići, koji je vremenom preraslo u Lađevine, i njegovog vojvode Miotoša. Stećak vlastelina Vlatka Vlađevića spada među najveće toga vremena. Dugačak je 295 centimetara, širok 130 i visok 142 centimetra. Težak je 24 tone i 192 kilograma. I ovaj i stećak vojvode Miotoša su sa natpisom – ističe Đuran. 

Za te natpise putopisac Benedikt Kuripešić, Slovenac, putujući kao izaslanik austrijskog cara Ferdinanda za Carigrad,  je 1530. godine zabilježio da su “na srpskom jeziku i srpskim pismenima”. 

I prema čitanju Ćire Truhelke iz 1914. natpis glasi: “V' ime oca i sina i svetoga duha. Se leži vojvoda Miotoš svojim sinom Stjepkom svom gospodinu Vlatku Vlađeviću”...

Stećci su, kako svjedoči ovaj natpis, postavljeni za vrijeme kneza Pavla Radenovića, što bi moglo biti nešto prije 1415. godine. 

Na žalost, dodaje Đuran, oba ova stećka su 1914. godine  uz velike napore,  prenesena u Sarajevo i krase vrt Zemaljskog muzeja. 

I bez njih nekropola u Lađevinama je znamenita. Čini je 32 stećka, od čega 22 sanduka, pet sljemenjaka i pet ploča velikih dimenzija. Vrlo dobro su  obrađeni i očuvani i svojom vječnom ljepotom skreću pažnju svakog prolaznika. 

- Pošto je u Rogatici sa novom gradskom fontanom, koja će krasiti cjelokupni Trg oslobodilaca, stvorena pretpostavka da se i dio kulturnog istorijskog bogatstva opštine približi oku posjetilaca, možda je prilika da se tu nađe i po koji znameniti stećak iz Lađevina ili nekog drugog lokaliteta. Kad su mogli otići u Sarajevo, zašto ne i u Rogaticu kad su uslovi i mogućnosti prenosa neuporedivo povoljniji – predlaže Đuran.
 

 

Knjige

Stevo Đuran priča da njegova porodica potiče iz sela Čaprazlije kod  Livna, a on je rođen u Mokrom kod Pala. Djetinjstvo je proveo u Petrovaradinu u Novom Sadu, a 1963. se preselio u Sarajevo, gdje je završio Filozofski fakultet, Odsjek istorija. U Istorijskom arhivu BiH radio je od 1985. do 1992.

Od 1992. živi u Rogatici i piše knjige sa istorijskom tematikom. Objavio je knjige “Homer i Biblija – tumačenje grčkih mitova” 2000, “Optimističke priče” 2005, “Intrigantne priče” 2016. i “Različite priče” 2018. Kako kaže, sam sebi je  urednik,  recenzent i finansijer knjiga.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana