Šta se dešava sa najpoznatijim slovenačkim jezerom?

Agencije
Šta se dešava sa najpoznatijim slovenačkim jezerom?

Ružičasta boja vode Bledskog jezera koja okružuje ostrvo mogla bi da bude alarm za preterani razvoj turizma kao i probleme zagađenja koji ne bi trebalo da se ignorišu.

Ovu boju izaziva poseban skup otrovnih spojeva (cijanotoksina) koje ispuštaju cijanobakterije, odnosno modrozelene alge.

Cvjetanje voda ili mora izaziva ubrzani rast modrozelenih algi zbog promjene u njihovom prirodnom okruženju, kao što su povećanje temperature vode, saliniteta ili zagađenja, a njihovom bujanju doprinosi i globalno otopljenje.

Slovenski stručnjaci upozoravaju na to da bi problem Bledskog jezera trebalo hitno da se riješi, za šta im je potrebna pomoć državne vlasti. Ekolozi napominju da je prirodna ravnoteža jezera posljednjih godina znatno narušena i da ne bi smijela da se ignoriše.

Prilikom eutrofikacije, odnosno cvjetanja, boja vode zavisi od vrste algi koje cvjetaju. Može da bude zelena, žućkasto-smeđa ili crvena.

Cvjetanje ovih organizama koji povećanim razmnožavanjem troše kiseonik može da bude uzrok masovnog stradanja riba, insekata, ptica i algi. Njihovo nestajanje dodatno ubrzava starenje vodenih ekosistema, kao što je jezero.

Specifični otrovi koje proizvode modrozelene alge ne izazivaju trovanje, tegobe i bolesti samo kod životinja, nego i kod ljudi, kako kod kupača - tako i onih koji jedu toksičnu ribu i plodove iz mora i jezera.

U prirodi proces eutrofikacije traje hiljadama godina dok se pod čovjekovim uticajem skraćuje na samo nekoliko godina.

Najpoznatiji primjer eutrofikacije je Bodensko jezero u Njemačkoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana