Ski-centar “Ravna planina” - Raj za skijaše i ljubitelje prirode

Milijana Latinović
Foto: Dražan Pozderović/Ski centar

Obučena u snježno ruho, ušuškana između Paljanske kotline i Jahorine, smjestila se Ravna planina, raj za planinare i ljubitelje prirode i nezaobilazna destinacija za odmor, rekreaciju i uživanje.

Ovaj krajolik bogat je šumom, biljnim i životinjskim svijetom, a sve od Pala preko Ravne planine do Jahorine vode obilježene planinarske staze.

Ski-centar “Ravna planina” smješten je u naselju Gornje Pale, na dva kilometra od Pala i dvadesetak od Sarajeva. I prije izgradnje ski-centra Ravna planina je bila jedno od poznatijih izletišta u blizini Sarajeva i najčešći izbor kada je riječ o vikend odmorima i jednodnevnim izletima.

Vlasnik Ski-centra “Ravna planina” Veljko Golijanin ponosno kazuje da već deceniju živi ideja o ski-centru, koji se gradi i unapređuje svakog dana. Projekat je od velikog značaja za Pale, Jahorinu i cijelu Republiku. Priča da ski-centar doprinosi razvoju i afirmaciji sporta, te da se na Ravnoj planini održavaju razna takmičenja i treninzi klubova iz svih krajeva bivše Jugoslavije.

- Blizina Jahorine, odnosno projekat povezivanja sa olimpijskom ljepoticom gondolom, koji bi trebalo da zaživi iduće godine, od strateškog je značaja. Osim toga, grad Sarajevo sa oko 500.000 stanovnika je na 15 minuta od nas, tu je i aerodrom i možemo slobodno reći da se nalazimo na raskrsnici puteva, što nas čini nezaobilaznim centrom - kazao je Golijanin.

Pojašnjava da je gondola na Ravnoj planini dio projekta “Jahorina ekspres” i jedina je tog tipa u BiH, a sastoji se od 19 kabina, gdje svaka od njih prevozi deset skijaša, što je 2.200 skijaša na sat. Infrastruktura ovog tipa do sada je krasila svjetska skijališta, a Golijanin ističe da je na Ravnoj planini dostupna i domaćim skijašima. Gondola se kreće od restorana “Gondola” ka vrhu glavne staze, gdje se nalaze jezera za vještačko osnježavanje staza i koliba “Gondola”.

- Sa vrha se pruža jedinstven pogled na Pale i Sarajevo, s jedne strane, a sa druge do Jahorine, Romanije. Pogled seže do Zlatibora - kaže Golijanin. Ponosan je jer je na svjetskim ekološkim mapama ovaj prostor ubilježen kao područje najbogatije ozonom, svojevrsna vazdušna banja i dragulj koji treba sačuvati. Golijanin ističe da gradeći ovaj centar nastoji da iz svijeta prepiše ono što je najbolje i da i oni, uz Jahorinu, budu nezaobilazna destinacija koja će funkcionisati tokom cijele godine.

Ovaj ski-centar u svojoj ponudi ima oko 13 kilometara skijaških staza uređenih po najvišim standardima, a glavna staza dužine 1.400 metara, koja je prošla homologaciju i zadovoljava sve svjetske standarde, koristi se i za održavanje FIS trka. Osim domaćeg stanovništva, na Ravnoj planini i ljeti i zimi čuju se brojni strani jezici jer ovdje rado borave posjetioci svih nacija i narodnosti. Nadaleko su poznati i po vrhunskim gurmanskim specijalitetima u kojima uživaju nepca. Teletini u kajmaku, pitama, uštipcima i čorbama koje spremaju vrhunski kuvari nema premca. U ovom centru posjetiocima imaju šta da ponude i tokom ljeta, pa Ravna planina i na snijegu i na suncu vrvi od posjetilaca. Biciklističke i planinarske staze, ziplajn i kupanje na jezerima recept su za uživanje za sve generacije.

Čarobna Ravna planina nezaobilazna je destinacija i za Paljanina Nenada Petrovića, koji sa skijama druguje i u penzionerskim danima. Dobar dio života proveo je u Švajcarskoj, ali je kod kuće najljepše. Uz gutljaj kuvanog vina priča da i dan-danas skija za svoju dušu.

- Odrastao sam ovdje i otišao u bijeli svijet, ali su mi u duši ostale Jahorina, Romanija i moja Ravna planina. Tu smo nekad kao djeca trčali i igrali fudbal. Nisam mogao ni da sanjam da će na ovim padinama našeg djetinjstva izniknuti ski-centar kojeg se ne bi postidjeli ni u Evropi - kazao je Petrović, naglasivši da na ovom mjestu dušu hrani prirodnom ljepotom, mirom i pozitivnom energijom. Iako su inostrane staze duže i ski-centri veći, po kvalitetu ski-centar “Ravna planina” staje rame uz rame sa zapadnim skijalištima.

Na Ravnoj planini skija i Čedo Matović (68), najstariji border iz Pala. Kaže, počeo je osamdesetih godina na Jahorini, gdje je u sezoni provodio i po 100 dana. Tako je postao i border. U skijanju idol mu je bio čuveni jugoslovenski reprezentativac Bojan Križaj.

- Što ste duže na snijegu, sve više se zaljubljujete u zimske sportove i postajete sve bolji na stazi. Stroga kontrola brzine i opreznost su osnovna skijaška pravila. Prešao sam ovdje na Ravnu planinu, kupujem sezonsku kartu i unazad tri godine imao sam ovdje po 90 dana skijanja. Svaki dan sam na skijalištu po dva-tri sata. To mi je ušlo u krv - kazao je Matović, ističući da su klima i uopšte zimski ugođaj na Ravnoj planini jedinstveni, mediteranski. Ušuškana u šumski ambijent, kazuje, nikada nema takvog vjetra i magle da ne može gondola da radi. I kad loše vrijeme rastjera skijaše na Jahorini, kaže Matović, na Ravnoj planini uživanje je zagarantovano.

- Ovdje je lijepo i ljeti. Sva čula uživaju na jezerima. Kada je sparina u gradu, ovdje pirka vjetar - kazao je ovaj ljubitelj zimskih sportova.

 Sportisti

Na Ravnoj planini ponosni su jer je kod njih 2019. godine trenirala olimpijska reprezentacija Njemačke. Osim toga, i alpska skijašica iz BiH Elvedina Muzaferija, koja je 2018. godine nastupila na Zimskim olimpijskim igrama, trenirala je na Ravnoj planini.

- Ovdje joj je bila odskočna daska, odavde je otišla na Olimpijadu. Tu je i Marko Šljivić. Naši najbolji skijaši skijali su na našim stazama - kazao je Veljko Golijanin, dodavši da organizuju i škole skijanja, a nude mogućnost i za iznajmljivanje opreme.

Smještaj

Veljko Golijanin ističe da su u fazi završetka smještajnih kapaciteta.

- Planirano je oko 100 smještajnih jedinica. Pandemija nas je omela, ali se nadam da će za nekoliko dana bar dio apartmana biti useljiv - rekao je Golijanin. Iako do sada nisu imali smještajne kapacitete, imaju odličnu saradnju sa hotelima u Palama i svi su na neki način u funkciji Ski-centra “Ravna planina”.

- Kada smo tek počeli raditi, našalio sam se da ćemo imati 1.000 zaposlenih, pa je to djelovalo neozbiljno. Međutim ostvario se taj san, po raznim osnovama od ovog centra živi najmanje 1.000 ljudi - kazao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana