Najopasnije ostrvo na svijetu: Ko dođe ovdje, ima najviše sat vremena života! VIDEO

nat.geo.
Foto: printscreen

Zmijsko ostrvo u Brazilu ne zove se tako bez razloga. Ovo jezivo ostrvo stanište je zlatne zmije, jedne od najsmrtonosnijih vrsta na svijetu, čiji otrov praktički otapa ljudsko meso.


Ostrvo je udaljeno od obale Sao Paola nekih 32 kilometra.

Procjenjuje se da se na ostrvu nalazi oko 4.000 ovih zmija, koje se uglavnom hrane pticama.
Ljudi na tom ostrvu uopšte ne žive, tamo nema nikoga, a na njemu se nalazi samo jedan svetionik sagrađen u 19. vijeku.

Brazilska vlada strogo je zabranila posjetu ostrvu uz jedan izuzetak – na njega svakih nekoliko godina mogu doći naučnici i biolozi koji se bave proučavanjem zmija.
Svi ostali koji pokušaju doći na ostrvo brazilska vlada kažnjava visokim novčanim kaznama.

Bilo je čak i pokušaja da se zmije istrijebe sa ostrva i to paljenjem čitavog ostrva, ali nije im uspjelo.

Na ostrvo povremeno dolaze lovokradice u lov na zlatne zmije čija cijena na crnom tržištu doseže do nevjerovatnih 30.000 dolara.

Naime, farmaceutska industrija vjeruje kako se otrov ovih smrtonosnih otrovnica može iskoristiti pri liječenju bolesti srca, krvnih ugrušaka ili čak kao lijek protiv raka.
Za ostrvo postoji i jedna legenda o zakopanom blagu. Sir Tomas Kavendiš  je bio poznati engleski istraživač iz 16. vijeka koji je svoj plijen s putovanja sakrio negdje u blizini brazilske obale kako bi ga zaštitio od progonitelja.

Blago nikada nije pronađeno, a pretpostavlja se da ga je sakrio upravo na ostrvu zmija, i da blago još čeka svog vlasnika.

Diskoveri Čenel“ je prije nekoliko godina objavio reportažu svoje ekipe koja je jedna od rijetkih koja je dobila dozvolu približavanja ostrvu o tome kako se na njemu možda skriva i blago Inka, zbog čega je brazilska vlada stalno na oprezu da ne bi neko došao na ostrvo.

Naime, lovaca na izgubljena blaga ima jako puno i dan danas proučavaju gdje bi se mogle nalaziti drevne vrijednosti i opljačkano bogatstvo koje su gusari sakrili.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana