Mrkonjić Grad- burna istorija i bogata tradicija

Srna
Foto: Srna

MRKONJIĆ GRAD- Mrkonjić Grad, opština smještena u jugozapadnom dijelu Republike Srpske, prepoznatljiva je po burnoj istoriji, bogatoj tradiciji, brdsko-planinskom pejsažu, ali i po kvalitetnoj rakiji šljivovici.

Iako je u proteklom otadžbinsko-odbrambenom ratu pretrpjela razaranja, ova mala opština je preporođena i ponovo oživjela zahvaljujući entuzijazmu i upornosti njenih stanovnika.

Geografski položaj i prirodna bogatstva Mrkonjića kroz istoriju su bili privlačni i atraktivni raznim narodima.

Prve značajne puteve i saobraćajnice izgradili su Rimljani, a ostaci magistrale koja je povezivala Dalmaciju i Panoniju još su sačuvani. Uz rimski put mogu se vidjeti miljokazi, rimski bunar - Jovana voda, spomenici posvećeni Jupiteru.

O burnom srednjovjekovnom životu mrkonjićke opštine svjedoče stećci (više od 500 stećaka) i gradovi - tvrđave Soko, Prizren i Bočac.

Današnji naziv Mrkonjić je dobio 1924. godine po kralju Petru Prvom Karađorđeviću Mrkonjiću, koji je ratovao na ovim prostorima u Bosansko-hercegovačkom ustanku, odnosno u nacionalnom pokretu oslobođenja Srba od osmanske vlasti.

U Mrkonjić Gradu je 25. novembra 1943. godine održano i Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH).

BALKANA I ZELENKOVAC GLAVNA OBILjEŽJA MRKONjIĆA

Turističko-rekreativni centar „Balkana", udaljen četiri kilometra od grada, krase dva vještačka jezera (Veliko i Malo), smještena u dolini planine Lisina.

Balkana je podjednako primamljiva i lijepa tokom sva četiri godišnja doba, tako da posjetioci mogu uživati u šetnji, plivanju, sunčanju, ribolovu, skijanju i planinarenju. Na Balkani se nalazi i Paraglajding kamp koji okuplja ljubitelje ekstremnih sportova iz mnogih zemalja Evrope.

Turističku ponudu upotpunjava i manifestacija „Dani kosidbe na Balkani – Memorijal Lazar Laketa", takmičenje u ručnom košenju trave kosom kovanicom, koja će se ove godine održati 31. put.

Jedan od zaštitinih znakova Mrkonjić Grada je svakako kosa kovanica varcarka, koja je dobila naziv po Varcar Vakufu, nekadašnjem nazivu Mrkonjić Grada, u kojem se ove britke kose izrađuju nekoliko vijekova unazad, a tajna pravljenja oštrih i ljutih varcarki se prenosi s koljena na koljeno i mrkonjićki majstori, kovači je godinama oprezno i vješto čuvaju.

Pečat Mrkonjić Grada je i planinsko izletište Zelenkovac u selu Podrašnica.

To je mjesto mira ukrašeno borovom šumom, mjesto umjetnika i mjesto gdje se čuju zvuci džeza.

Kroz Zelenkovac protiče istoimeni potok na kojem je prije nekoliko vijekova izgrađeno petnaestak vodenica, a jednu od njih je 1985. godine preuredio u svoj atelje slikar Borislav Boro Janković.

U uređenoj vodenici, Janković je otvorio i umjetničku galeriju pod nazivom: „Zašto nije otišao Boro!?". U aprilu 2002. godine ovo mjesto je dobilo status ekološke zone.

Saradnik za trgovinu i turizam u Agenciji za privredni razvoj opštine Mrkonjić Grad Aleksandra Gavrić navodi za Srnu da je Zelenkovac izolovano mjesto, gdje predivan prirodni ambijent, gotovo netaknut ljudskom rukom, stvara kod čovjeka osjećaj da je kilometrima udaljen od svega.

„Na Zelenkovcu je moguće posjetiti galeriju bogatu kolekcijom umjetničkih djela, a tu se organizuju i kulturni i zabavni događaji, među kojima se izdvaja međunarodni DŽez festival kada dolaze turisti iz cijeloga svijeta", priča Gavrićeva.

Prirodni dragulj Mrkonjić Grada, planina Lisina, leži na 1.467 metara visine i sinonim je za najbogatija i najbolje istražena staništa gljiva u BiH.

Na Lisini je pronađeno više od 1.300 vrsta gljiva, kao i 360 izvora vode za piće. Manifestacija „Dani gljiva" održava se svake godine zadnjeg vikenda u septembru i obuhvata edukaciju, sakupljanje, izložbu i degustaciju gljiva.

Na samo 15 kilometara od ovog grada smješteno je i akumulaciono jezero Bočac, nastalo izgradnjom brane za potrebe istoimene hidroelektrane. Zahvaljujići svojoj dužini, širini i dubini idealno je za sport i rekreaciju na vodi.

Gavrićeva navodi da je bogato slatkovodnom ribom, kao što je potočna pastrmka, mladica, klen, škobalj i slično, i predstavlja pravi trofej za ribolovce.

Uz samo jezero nalaze se ostaci tvrđave Bočac i ona predstavlja jedan od srednjovjekovnih gradova - tvrđava, koji je izgrađen nad kanjonom Vrbasa. Ova trvđava se prvi put spominje 1446. godine.

VIZITOR CENTAR „PECKA"

U posljednjih nekoliko godina pažnju turista privlači i Vizitor centar „Pecka", smješten u nekadašnjoj osnovnoj školi u mjestu Gornja Pecka. Objekat je obnovljen kroz projekat za razvoj turizma Žitni put koji je finansiran sredstvima EU.

U Peckoj izvire rijeka Sana, a 15 kilometara od Pecke izvire i rijeka Pliva. Iznad samog centra izdiže se i vijenac stijena po kojima je Pecka i dobila ime, a koji sada predstavlja najveće penjalište u BiH na prirodnim stijenama.

Pecka je idealno mjesto za izlete, penjanje, vožnju biciklima i planinarenje, Centar posjeduje i odgovarajuću infrastrukturu, te nudi smještaj i hranu za 60 osoba.

Nedaleko od Pecke je i selo Medna, gdje su na lokalitetu Crkvište, u zaseoku Lekići, pronađene mošti monaha Serafima, Avakuma i Mardarija.

Mošti su iskopane 2006. godine i smještene u Crkvu Rođenja Presvete Bogorodice, a na mjestu gdje su pronađene podignuta je kapela.

GASTROPONUDA - JELA OD HELJDE I ŠLJIVOVICA

Gastroponudu mrkonjićkog kraja čine jela od heljdinog i kukuruznog brašna, odnosno heljdina ljevuša, pura, kukuruza, pite, uštipci, kajmak, sir, kiselo mlijeko, pečena jaretina i jagnjetina, teletina ispod sača i tradicionalna rakija šljivovica od 43 stepena.

Agencija za privredni razvoj u saradnji sa opštinom i Kulturno-sportskim centrom „Petar Kočić" svake godine organizuje sajam poljoprivrednih proizvoda pod nazivom „Aranđelovdanski vašar", u okviru kojeg se održavaju četiri manifestacije: Festival domaće rakije, Etno-festival „Jabuka" (gastroponuda), Zlatni prsti- izložba rukotvorina i Dani meda.

Cilj sajma je promocija i očuvanje poljoprivrednih proizvoda tradicije i običaja našeg naroda i tradicionalnih vrijednosti poljoprivredne djelatnosti u Republici Srpskoj.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana