Miris tradicije i ljekovita voda ozrenskog kraja provjeren recept za ispunjenu dušu FOTO

Vedrana Kulaga Simić
Miris tradicije i ljekovita voda ozrenskog kraja provjeren recept za ispunjenu dušu FOTO

Legenda kaže da je kraljica Katarina Kotromanić, stigavši na vrh Ozrena polovinom 15. vijeka, očarana krajolikom, uzviknula: “Mili Bože, lijepa obazarja”, te je tako od riječi “ozaren” ili “obazraj” gora postala Ozren, a i danas su njene ljepote simbol kraja koji svako malo iznjedri novi biser.

  Pod Ozrenom svako mjesto ima poneko prirodno ili kulturno-istorijsko obilježje koje sjeća na neka davna vremena, a na starim stazama javljaju se i nova zdanja koja s pravom pretenduju da budu nezaobilazne stanice na putevima turizma koji vode kroz Srpsku, ali i izvan njenih granica.

Jedno od takvih je moderni kompleks “Terme Ozren” u Kakmužu, naselju u opštini Petrovo, koji je prošlog vikenda bio domaćin TV serijalu “Kuhinjica”, ali i njihovim gostima, mahom medijima iz BiH, među kojima je bila ekipa “Glasa Srpske”.

Začin humanosti

Priroda je bila široke ruke kada je darivala opštinu Petrovo i susjedne gradove, a ono na čemu nije štedjela su izvori termalne vode. Na lokaciji današnjih “Termi” davne 1978. akademik Josip Bać otkrio je nalazišta termomineralne hidrokarbonatne vode koja su kasnije pretvorena u banju. S godinama je dokazano da pozitivno djeluju na zdravstvene tegobe kao što su reumatizam, psorijaza, problemi sa sinusima, deformacija kičmenog stuba, povišen krvni pritisak i poslije trauma. Sve to dizalo je popularnost ovog malog mjesta i dovelo do obnove banje u 2007. godini, a deset godina kasnije bijeljinska kompanija “Milojević Gilje-Gas” dobija koncesiju za korišćenje termomineralne vode. Na mjestu stare banje započinje izgradnja modernog rekreativno-ugostiteljskog centra “Terme Ozren”, koji je prošle godine otvorio vrata svima i pokazao šta se sve može kad se stvarno i hoće.

Po dolasku nas je  dočekao, kako i dolikuje u domaćinskoj kući, vlasnik “Termi” Dragiša Milojević, poželjevši dobrodošlicu svima, s nadom da će se mnogi naši ljudi, baš kao i on nakon pune tri decenije rada u Švajcapskoj, jednog dana vratiti na svoje i novac uložiti upravo tu.

- Pozivam sve da ulažu u svoj kraj i da napravimo turističke atrakcije. Da svaki kamen, svaki deo zemlje bude poznat. Naša voda je lekovita, to je najbitnije, a možete brzo da se osvežite i tokom vikenda, jer nema više onih odmora od mesec - prisjetio se naš domaćin, pokazujući nam vrata iza kojih se krila sofra kakvu samo Ozrenci znaju da pripreme.

Gastro-turizam je upravo svojevrstan as u rukavu cijele Srpske koji može da zadovolji i osvoji čak i najzahtjevnije turiste. Na djelu su to pokazale i vrijedne domaćice i domaćini, koji su u svojim kuhinjama spremili gotovo 90 različitih slanih i slatkih jela. Najveća čar je što su pripremljena po receptima starijim i od pola vijeka. Onima koji su davno dopirali iz kuhinja i čije mirise i ukuse u ozrenskom kraju ne daju zaboravu, ali ni danas ne otkrivaju sve tajne i mirođije. Samo bogatu trpezu koju su nam uljepšale članice Kola srpskih sestara iz Petrova, na kojoj su se našla jela koja su njima kuvale i pekle njihove majke i bake. Ipak, u prvom planu su bile pite, koje nose u sebi neizbrisiv trag tradicije i onoga što, ni poslije toliko vremena, ne gubi mjesto na ozrenskim trpezama.

A Ozren, kako je i poručila predsjednica Kola srpskih sestara “Sveta Marija Magdalina” iz Petrova Dragana Stjepanović, ima dugu listu specijaliteta. Predstavljen nam je samo dio - peciva, pečenja, pasulj prebranac, pečeno pile na paprikama i nezaobilazne pite. Vrijedne ruke domaćica postavile su i starinski slatki sto, na kojem su svoje mjesto pronašle štrudle, vanilice, šape...

- Spremljeno je 21 jelo. Reći ću i da se ozrenski pasulj razlikuje u načinu pripreme, ali ne bih da otkrivam tajne. Samo ću reći da se duže kuva - kaže Stjepanovićeva. Rame uz rame s njom i ostalim članicama udruženja bila je i Gordana Bjelić. Uz domaće rakije od šljive i kruške, te vina iz obližnje vinarije “Pajić”, pred gostima “Kuhinjice” bile su, kako je rekla Bjelićeva, pita listara, jajuša, starinska štrudla, te pšenica poslužena kao desert.

Sva ta tradicija ukusa i mirisa, uz moderni kompleks “Terme Ozren”, bili su sasvim dovoljni da prvi čovjek Petrova Ozren Petković ponosno pozove sve da dođu u njegov kraj i uvjere se na licu mjesta da ne pričaju samo radi priče, već da zaista imaju čime da se pohvale, a počesto i u saradnji sa susjednom Gračanicom.

- Komšije smo, sarađujemo i sarađivaćemo. Potrudićemo se da se svaki gost koji nam dođe osjeća lijepo, ugodno, da ponese lijepe uspomene, ponovo dođe, te pokaže i drugima gdje treba da dođu - istakao je Petković, naglasivši da su svjesni da ima još puno toga da se uradi, ali da, što je najvažnije, želje za tim ne manjka.

Gost na ozrenskom gastro-susretu bio je predsjednik republičke Turističke organizacije Miodrag Lončarević, koji nije krio da je prvi put u ovoj opštini i da je jedan od onih koji je spoznao zbog čega novi kompleks već zauzima zavidno mjesto na turističkoj mapi Srpske.

- I gastro-turizam nam je potreban jer smo uvijek bili domaćini, a iza nas je i bogato kulturno-istorijsko nasljeđe na koje smo ponosni - kazao je Lončarević, poželjevši da ovakvih manifestacija bude u svim opštinama i gradovima.

Oduševljenje nije krila ni svojevrsna domaćica ovog petog gastronomskog susreta Zorica Đukić, direktorica “Kuhinjice” za BiH, tim više jer je Petrovo i njeno rodno mjesto.

- Sretni smo da se imamo čime pohvaliti. “Kuhinjica” predstavlja i zaboravljena jela koja se spremaju po kućama, a ne tako često u restoranima - istakla je Đukićeva, koja je i sama zasukala rukave i bila dio ekipe koja je drugog dana gostovanja pod Ozrenom kuvala jela za korisnike javne kuhinje u Gračanici. Uz pomoć “Podravke” spremali su srcem i poslali poruku da ne smijemo biti slijepi na ono što nas okružuje i na činjenicu da u svakom gradu ima osoba kojima treba hrana, ali i topla riječ.

Puni lonci i tepsije

Kiša i hladnije vrijeme izmijenili su prvobitan plan aktivnosti, ali istovremeno i pokazali da su čak i u tim uslovima “Terme” idealno mjesto za odmor i kada nema sunca, zbog, kako je rekla i menadžer kompleksa Olja Gavranović, bazena, te velnes i spa centara sa suvim finskim saunama, slanom sobom i parnim kupatilom, uz široku ponudu tretmana lica, tijela i masaže. Dan je upotpunio odlazak u manastir Svetog Nikole - zadužbinu srpskog kralja Dragutina, koji je u srednjem vijeku vladao ovim krajem, a u povratku lovačka čorba vrsnih lovaca i kuvara iz petrovskog Lovačkog udruženja “Ozren”, koje broji oko 170 članova. Najmlađi ima tek 12, a najstariji je zagazio u desetu deceniju. U lovačku čorbu su stavili trećinu srnetine i dvije trećine divlje svinje, uz neizostavan luk.

- Svako pola sata probamo, svako ko misli da treba nešto dodati, doda i to stvarno tako pravimo - poručili su lovci iz Petrova.

Druga noć bila je u znaku susjedne Gračanice i ponovo su se čule riječi o saradnji sa Petrovom jer, kako je naglašeno, turizam ne poznaje granice. Večeru su spremile žene iz 11 udruženja tog grada, a sve je i izgledalo kao nekada.

- Donijele smo dašak naše tradicije, ima više od 60 različitih jela, a to je samo jedna desetina koje spremamo. Tu su sutlije, baklave, pekmezne i šećerne hurmašice, sač, keške, begova čorba, crna maslenica sa piletom - kaže Hafiza Mehanović, jedna od domaćica iz Gračanice, a njene sugrađanke su se pohvalile i starom bosanskom čorbom, halvom, kao i drugim starim, autentičnim jelima za ovaj kraj, u kojem se dobro i jede i pjeva.

“Ozrenska jesen”

Svako koga put nanese u Petrovo ili njegovu okolinu početkom oktobra moći će na jednom mjestu da uživa u plodovima prirode i vještih ruku domaćina i domaćica koje sedam godina predstavljaju na manifestaciji pod nazivom “Ozrenska jesen”. Od meda do magarećeg mlijeka. Na spisku organizatora ove godine je upisano rekordnih 80-ak izlagača, a simbolično, uoči 30. rođendana Petrova, upućena je želja da nastupajuće godine budu u znaku mira, sreće, blagostanja i da svi izlagači uvijek pronađu kupce za svoje proizvode.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana