Ljekovita voda najveće bogatstvo Vojvodine

Danijela Bajić
Ljekovita voda najveće bogatstvo Vojvodine

Nadaleko poznate vojvođanske prirodne ljepote, blagodeti ljekovitih voda, manastiri i druge kulturno-istorijske znamenitosti, salaši koji plijene šarmom nekih davnih vremena, ali i čuvena srpsko-mađarska kuhinja, “lijek” su za dušu i tijelo svakog putnika namjernika.

 Sjever Srbije naročito je poznat po termalnim vodama i liječenju reumatizma, a tamošnje banje opremljene su savremenim velnes centrima u kojima su posjetiocima na raspolaganju i saune, turska kupatila i mnogi drugi sadržaji.
Banja Pačir

U to se uvjerila i ekipa “Glasa Srpske” koja je tokom studijskog putovanja u Vojvodinu, u okviru projekta prekogranične saradnje “Zdravstvena tura”, između ostalog, obišla i nekoliko banja. Poseban utisak ostavlja banja Pačir sa ružičastom i slanom vodom, čija temperatura na izvorištu dostiže čak 72 stepena, a koja se nalazi u blizini Bačke Palanke i Subotice.

Jedinstvena u Vojvodini, pa i regionu, ova banja spada u termalne. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Pačir Sabolč Sabolčki rekao je da nisu rađena posebna istraživanja kojima bi bilo utvrđeno zbog čega ovo jezero ima tako neobičnu boju.

- Smatramo da je to zbog sunčevih zraka koji se nad jezerom prelamaju, budući da je u zatvorenom delu banje voda braonkasta - rekao je Sabolčki.

Prema njegovim riječima ova voda je izrazito dobra za reumatske i kožne bolesti, a najbolja je za stanja nakon povreda. Banja je ove godine ugostila najviše posjetilaca iz Srbije.

- Drugih turista je bilo manje najverovatnije zbog virusa korona i zatvaranja granica - rekao je Sabolčki.

Banja Rusanda

Na obali najvećeg slanog jezera u Srbiji u prelijepom parku prirode, nadomak Zrenjanina, ušuškana je banja Rusanda. Postoji više legendi o ljekovitosti rusandskog blata, a jedna od njih govori o tome kako je djevojka Roksanda u jezeru izgubila vjerenički prsten i dok ga je tražila izliječila je bolne zglobove. Druga kaže da je Steva Rus čuvao svinje, koje po ljetnoj vrućini nisu napuštale jezero, pa je morao da ih potjera i, gacajući po blatu, primijetio je da mu je nestala šuga. 

Konsultant za marketing u Banji Rusandi Zoran Jokić rekao je da ova banja ima istoriju dugu oko 150 godina.

- Lekovitost ove banje otkrio je paroh Nikola Bibić 1867. godine, koji je poslao mulj i vodu iz jezera na analizu. Stručnjaci u Carskoj akademiji u Beču su potvrdili lekovitost perloida iz jezera - ispričao je Jokić.

On je rekao da je jezero Rusanda slano, a analize potvrđuju da je riječ o posljednjem ostatku Panonskog mora.

Banja Kanjiža

U prostranoj ravnici na samom sjeveru Srbije, na petnaestak kilometara od srpsko-mađarske granice i 40 kilometara od Subotice, nalazi se pravi dragulj među banjama – banja Kanjiža. Poznata je po “terapijskom vješanju”, odnosno, podvodnoj ekstenziji, koja se obavlja po recepturi ljekara iz 1954. godine.

- Lečimo sve vrste reumatskih oboljenja, vršimo postoperativni oporavak na lokomotornom i centralnom nervnom sistemu. Sa uspehom se bavimo i dečijom fizijatrijom - izjavila je vršilac dužnosti direktora Specijalne bolnice za rehabilitaciju Banja Kanjiža Snežana Adžić.

Ona je dodala da banja Kanjiža ima tradiciju koja datira još iz 1913. godine, kada je osnovana kao arteško kupatilo.

- Koristimo blagodeti termalno-mineralnih voda i lekovitog blata, odnosno pelolita. Uz ta dva prirodna faktora i uz pomoć doktora, sa uspehom lečimo pomenute bolesti - rekla je Adžićeva.

I ovu banju prati legenda koja se prepričava decenijama.

- Za našu banju je vezana priča o jednoj Romkinji koja je čuvala stoku na polju. Hodala je bosa po zemlji gde je izvirala voda koja se mešala sa zemljom i stvarala blato, a s obzirom na to da je imala reumatske probleme, ovo joj je pomoglo da izleči svoje noge. Mazala se tim blatom po licu i celom telu, te postala prava lepotica koja se kasnije udala za jednog grofa - ispričala je Adžićeva i dodala da se u čast ove legende parku nalazi statua.

Tokom studijskog putovanja učesnici iz regiona su, pored banja, obišli još nekoliko impresivnih destinacija. Među njima su i Sremski Karlovci, koje krasi česma “četiri lava”, jedan od glavnih simbola filma “Lajanje na zvezde”. Tu je i Saborna crkva Svetog Nikolaja, Karlovačka gimnazija, vladičanski dvor i još mnogo toga. Nezaobilazna destinacije bile su i manastiri Krušedol i Velika Remeta, zatim dvorac Dunđerski, Zobnatica, Carska bara, Palić, muzej piva u Zrenjaninu, Dvorac Fantast pokraj Bečeja i naravno Novi Sad - srce Vojvodine.

Turizam

Banjski turizam, koji u susjednoj Mađarskoj cvjeta, poslužio je kao ideja vodilja za pokušaj unapređenja te oblasti u Vojvodini u okviru projekta “Zdravstvena tura”. Riječ je o projektu vrijednom više od 500.000 evra, koji se realizuje kroz Intereg IPA program prekogranične saradnje Mađarska-Srbija. 

U Pokrajinskom sekretarijatu za regionalni razvoj istakli su da je cilj ovog projekta unapređenje privrede pograničnog regiona Mađarske i Srbije privlačenjem većeg broja turista iz susjednih zemalja centralne Evrope za duže boravke u regionu putem zajedničkog razvoja turizma zasnovanog na zdravstvenim, medicinskim i banjsko-terapeutskim turističkim potencijalima pograničnog regiona Mađarske i Srbije.

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana