Istanbul - Magija Orijenta i evropskog duha na međi istoka i zapada

Ilijana Božić
Istanbul - Magija Orijenta i evropskog duha na međi istoka i zapada

Kada jednom kročite na tlo Istanbula i osjetite njegovu čaroliju, poželjećete da mu se vraćate iznova i iznova. Dok koračate ulicama grada, osjećate svu magiju Orijenta, istočnjačke kulture i tradicije. On spaja dva potpuno različita svijeta, istok i zapad, a to svjedoči i njegovo prostiranje na dva suprotna kontinenta, Evropu i Aziju.

Isprepletenost orijentalne kulture i evropskog duha dovode do potpune opčinjenosti. Posebna energija struji vazduhom, tako da dan i noć možete provesti na ulicama ovog grada bez ikakvog umora. Šetajući ulicama pokušavaćete da prepoznate prolaze i kapije iz romana Orhana Pamuka. Vidjećete dijelove grada koji su više u istočnjačkom stilu, u kojima do izražaja dolazi islamska kultura i tradicija. U tim dijelovima stanovništvo slabije poznaje engleski jezik i teško da se možete sporazumjeti.

Do izražaja najviše dolazi gostoljubivost ovog naroda, koji je spreman da pomogne na bilo koji način. Ukoliko ne poznaju strani jezik, oni će na sve načine pokušati da pomognu ne bi li putnici namjernici došli do željenog mjesta. Ljudi se služe engleskim jezikom, pa je turistima lakše za snalaženje. Jedno od najljepših dijelova Istanbula je Balat, šarena varoš u kojoj su ranije živjeli prvenstveno Jevreji. Jedan je od rijetkih koji je sačuvao šarm prošlosti, a Jevreji prije nego što će ga napustiti u amanet su ostavili uske stare kuće na tri sprata, sa izbočenim prozorima. Tu ćete doživjeti povratak u davna vremena, dok hodate uskim sokacima i dugačkim stepenicama Balata. Veš koji se suši na konopcima između kuća prikazuje Istanbul u nekom drugačijem svjetlu. Sinagoge, crkve i džamije stoje jedne pored drugih dok zanatlije stoje ispred svojih dućana vodeći žive razgovore.

Onima koji žele da trguju u ovom gradu, ali i onima koji žele da bliže upoznaju ovaj narod, najinteresantnije mjesto je Grand bazar. Šezdeset ulica i hiljade prodavnica ovu pijacu čine najvećom i najstarijom natkrivenom tržnicom na svijetu. Sa svih strana dopiru riječi: “Kako si? Dobro je.” U jednom dahu izrečeno i pitanje i odgovor. Tako se obraćaju trgovci izmamljujući nam osmijeh na lice. Kada uđete na bazar, imate osjećaj kao da vam je duh iz čarobne lampe ostvario Aladinovu želju i pred vama se našlo blago u punom sjaju.

Predah uz tradicionalni čaj, koji se služi svuda u gradu po cijeni od dvije ili tri lire, važan je dio njihove kulture i najčešće konzumirano piće. Serviranje čaja gostima u ovoj zemlji jedan je vid ljubaznosti. Poslužuje se u staklenoj čašici koja ima oblik tulipana, uz dvije kocke šećera, a neopisiv je osjećaj kad se pije na obali mora uz krike galebova.

Idući od bazara ka centralnom dijelu, pred  vama će se pojaviti veličanstvena Aja Sofija. Na nju gleda Plava džamija, koju je izgradio sultan Ahmet kako bi odobrovoljio Boga. Naziv je dobila zbog 20.000 plavih pločica koje prekrivaju unutrašnjost kupole. Da biste vidjeli kako izgleda iznutra, nije potrebno plaćati ulaz, ali se ne smije ulaziti za vrijeme molitve. Od Aja Sofije do Galata kule ide se tramvajem koji vozi do stanice Karakoj, odakle se pruža nevjerovatan pogled na Bosfor, kao i na cijeli grad.

Svako ko odluči da ode u Istanbul, vratiće se očaran potrebom ljudi da pomognu i ugoste, i ostaće opijen mirisima i ukusima.

AJA SOFIJA

Aja Sofija ili crkva Svete mudrosti, građena je od 408. do 415. godine. Nakon otomanske okupacije grada crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su joj dodata četiri minareta. Kasnije je pretvorena u muzej. Pored crkve nalazi se grob cara Konstantina Velikog. U grčkom narodu i danas postoje legende o njima najznačajnijoj crkvi. Jedna je vezana za pokolj koji su izvršili otomanski vojnici nad narodom koji se sklonio u crkvu prilikom osvajanja grada. Vjeruje se da su pokolj i zarobljavanje  preživjela dva sveštenika, koji su se pred Osmanlijama popeli na galeriju crkve i ušli u zid iz kojeg će izaći kad grad opet bude hrišćanski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana