Island - zemlja geoloških čuda i most između dva kontinenta

Putopisi o Islandu nisu česta pojava u srpskim medijima, ali je novinarka Tanjuga, tokom učešća u Međunarodnoj letnjoj školi mladih u Rejkjaviku, koju organizuje Međunarodni pokret mladih, imala priliku da posjeti zemlju netaknute prirode, Vikinga i aurore borealisa.

Jedna od prvih stanica bio je Nacionalni park Tingvelir, gdje se, iznad površine mora, bolje nego bilo gde drugdje u svetu, vidi kako se razdvajaju američka i evroazijska tektonska ploča, što privlači geologe iz cijelog sveta.

"Kada stojite ovde, niste ni u Evropi ni u Americi. Sada ste na Islandu", rekao je vodič polaznicima škole, koja je ove godine održana na temu "Buduće veštine za održivost na radnom mestu: Priprema za tranziciju".

U Tingveliru, koji je zbog istorijske, kulturne i geološke vrijednosti upisan na Uneskov spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi, 930. godine osnovan je i najstariji parlament na svijetu, takozvani Alting.

U političkom sistemu Vikinga nisu mogle da učestvuju žene, osim indirektno, preko muškaraca, što su one često i radile, ali su imale jednaka prava na razvod, kao i muškarci, ukoliko se odreknu svog supruga pred dva svjedoka.

Na Islandu, ostrvu formiranom vulkanskom aktivnošću, zemljotresi su česta pojava zbog čega su sve zgrade niske, uključujući u Rejkjaviku, najsjevernijoj prestonici Evrope.

Reč je o gradu čiju arhitekturu odlikuju živopisne boje, koji nema ni Mekdonalds ni Starbaks i u kome grafiti i murali uljepšavaju fasade i ulice na skoro svakom koraku.

U njemu se nalazi i jedna od najimpozatnijih građevina na Islandu, crkva Halgrimskirkja, visine od preko 70 metara.

Glavni grad Islanda, u čijoj široj gradskoj zoni živi oko 200.000 stanovnika, što je više od 60 odsto populacije ostrva, izuzetno je čist.

Iako se prostire na površini većoj od 200 kilometara kvadratnih, sa pogledom na planine i Atlanski okean, odaje utisak malog, ušuškanog mjesta.

Na manje od sat vremena vožnje autobusom od prijestonice nalazi se Plava laguna.

Island je bogat geotermalnim vodama, a upravo je ovo pravo mjesto da se iskusi kupanje u toplim mineralnim bazenima, čije dno pokriva vulkanska lava.

Temperatura vode je između 37 i 39 stepeni Celzijusa, tako da hladno vrijeme ne utiče na užitak u vodi mlečno-plave boje, koja ima ljekovita svojstva.

Uz to, pri ulasku u nju, posjetioci dobijaju maske za njegu lica i piće po želji, uključujući šampanjac.

Kao i prilikom približavanja geotermalnim vodama, snažan miris sumpora oseća se na polju gejzira.

Najpoznatiji gejzir, po kojem je ova prirodna pojava dobila ime, zove se Veliki Gejzir. Nekada je bio veoma aktivan, ali se sada "ulenio", pa znatno rijeđe izbacuje mlazeve vrele vode i pare.

Njegov "mlađi brat" Storkur je potpuno drugačiji - on voli da posjetioce na svakih pet do deset minuta zadivi erupcijama vode i pare u visini i do 20 metara.

Treba biti oprezan prilikom obilska gejzira - kažu mještani i upozoravaju da im treba "samo dve sekunde da sprže turistu".

Jedan od razloga zbog kojih je Island omiljena lokacija za snimanje holivudskih filmova i visokobudžetnih serija su brojni vodopadi, poput Skogafosa i Saljalandsfosa.

Saljalandsfos je posebno privlačan turistima zbog mogućnosti da prošetaju iza njega i sagledaju prirodu iz drugačije perspektive.

Vodopade je nemoguće obići, bez "malog tuširanja" zbog prejakih mlazeva, koji prskaju po obodima.

Niko se na to neće ni požaliti nakon što ga zadivi bajkoviti prizor na vodopad Gulfos, kojeg zovu i Zlatni vodopad.

Velika je vjerovatnoća da će ovaj vodopad, koji pada pod uglom od 90 stepeni, probuditi dijete u svakom posjeticu, koliko god godina imao. Glavni razlog za to je duga, koja se često nadvije nad njim i okolnim stazama, što turstima pruža mogućnost da trčkaraju ispod nje.

A za ljubitelje serije "Igra prestola" posebno je značajna plaža Rejnisfjara, jedna od najpoznatnijih na svijetu sa crnim pjeskom.

Njene neobične formacije stena zabilježene su u sedmoj sezoni ove kultne serije.

Prema legendi, tri stijene u okeanu su trolovi, koji su pokušali da izvuku brodove na obalu.

Trolovi su smjeli da se kreću samo noću, ali zbog guste magle nisu primjetili da sviće i pretvorili su se u kamenje.

Ova plaža spada i u najsmrtonosnije na svijetu.

Talasi lako namame turiste da im se približe, a onda odjednom narastu i osnaže, odvlačeći ih sa sobom u okean ili bacajući ih na stijene. Lokalni stanovništvo zato uporno ponavlja: "Ne okrećite leđa vodi".

A zbog čega se na Islandu ljudi osjećaju kao na drugoj planeti možda najbolje govori činjenica da se na samo pola sata vožnje od ove plaže krije glečer Solheimajokul.

Prvi znak da je blizu je osjetan pad temperature, a drugi su sante leda, koje više nalikuju spejs šatlovima pošto je u njihov izgled "umješala prste" i crna boja vulkanske zemlje.

Priču o Islandu nemoguće je završiti bez pominjanja vulkana.

Iako izaziva jezu kada slušate o tome da je 30 vulkanskih sistema i dalje aktivno, dok je pet do šest spremno da svakog trenutka eruptira, čini se da su mještani naučili da žive u "harmoniji" s njima, a uz to imaju dobro razvijen sistem za upozorenje.

Najpoznatiji vulkan koji je nedavno „proradio" je Ejafjadlajekidl, koji većina pamti po erupcijama 2010. godine.

Tada je Evropu prekrio oblak pepela, što je dovelo do najvećeg poremećaja vazdušnog saobraćaja u istoriji kontinenta, uzrokovanog prirodnom katastrofom.

Vulkan se tada aktivirao posle više stotina godina "uspavanosti", pa se sada ne očekuje da će biti aktivan u narednih 200 godina, ako se bude "držao svojih navika".

Island je mjesto geoloških cuda i poprište vječne borbe između leda i vatre, a posebno je zanimljivo to što na ovom ostrvu, iako je prekriveno zelenilom, nema šuma.

"Ako se izgubite na Islandu, samo ustanite" - šala je koju iz tog razloga mještani obožavaju da pričaju turistima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.