Bajkoviti pejzaž jezera Balkana mami posjetioce: Raskošna ljepotica zapadne Krajine raj za dušu FOTO

Tu gdje odišu mir i spokoj, gdje su cvrkut ptica i žubor vode jedini zvuci, daleko od gradske vreve ponosno stoje dva jezera, dok se oko njih pružaju pašnjaci i livade. U njihovoj modrozelenoj boji oslikava se raskoš i moć drevnog drveća čineći bajkoviti pejzaž. Okupana suncem površina jezera svjetluca i kao da nam tim sjajem priroda pokazuje svoju čaroliju. A kada nam zvuk vode, koja strmim šumskim putem udara od kamenje i zemlju ulijevajući se u jezero, privuče pogled, mi prosto ostanemo bez daha pred tom ljepotom koja nas podsjeća na neukrotivost i snagu prirode.

Smještena u obroncima planine Lisine, Balkana, biser zapadne Krajine, svojom ljepotom mami domaće i strane posjetioce tokom cijele godine, a naročito ljeti, kada je ovaj kompleks prava atrakcija, ali i spas od vrućina i gužve. Ova vazdušna banja zbog planinskog pejzaža efikasna je za očuvanje zdravlja, a uređene staze oko malog i velikog jezera kao i šumski putevi omiljeno su mjesto za odmor.

Narod mrkonjićkog kraja sačuvao je nekoliko legendi o nastanku jezera, za koje mnogi kažu da podsjećaju na dva planinska oka, a predanje tvrdi da se u tajnovitoj dubini zemljine utrobe, na dnu velikog jezera nalazi bunar iz kojeg vri voda. Prema kazivanju, nekada su na Balkani bila dva snažna i duboka izvora ili bunara, koja su bila puna ribe. Budući da su Turci vijekovima vladali ovim prostorima, poznato je da su za ribu govorili baluk. Po tome je ova prirodna oaza dobila ime Balukhana, što je značilo stanište ribe. Vremenom je naziv promijenjen u Balukana, a potom u sadašnji Balkana. Jezera su nastala pedesetih godina prošlog vijeka, a napajaju se iz planinskih potoka Cjepalo i Skakavac i iz više izvora ispod velikog jezera. Otoka jezera je Crna rijeka, koja se nakon 17 kilometara ulijeva u Vrbas.

Balkana je od Mrkonjić Grada udaljena pet kilometara, malo jezero je uređeno kao kupalište, dok je veliko bogato pastrmkom, što za ribolovce predstavlja posebnu čar.

Pandemija virusa korona potresla je cijeli svijet, ali je donijela i pozitivne stvari, kao što je okretanje prirodi. Tako je tokom epidemije Balkana bila jedno od omiljenih mjesta.

Mrkonjićanin Mirko Marić koga je ekipa “Glasa Srpske” zatekla u šetnji oko jezera kazao je da svaki dan poslije posla dolazi na Balkanu da se oslobodi stresa i zaboravi na svakodnevne probleme.

- Srećni smo što imamo ovakvu prirodu nadohvat ruke. Ljudi su ovdje dolazili često i prije pandemija, a posebno sada. Ova klima je pogodna za zdravlje, kao i šetnja. Narod najčešće dolazi vikendom, naročito ljeti, kada su velike vrućine. Korona nas je samo podsjetila kakvo blago imamo u našoj državi - rekao je Marić.

Na klupi u hladu borova zatekli smo Banjalučanku Gordanu Blagojević koja nam je ispričala da skoro svake nedjelje dođe na Balkanu, prošeta i u hotelu popije kafu i proba nešto od domaćih delicija.

- Ne smeta mi sat vremena vožnje od Banjaluke. Nekad putujem preko Manjače pa usput uživam u prirodnim ljepotama. Za mene je boravak ovdje lijek za dušu. Pogled na vodu odmara, a nema buke ni graje pa se čovjek prosto preporodi - kazala je Blagojevićeva.

Okružen šumom sa neodoljivim pogledom na jezera, hotel “Balkana” je  mjesto gdje posjetioci ovog turističko-rekreativnog kompleksa mogu s mirom i uživanjem da popiju kafu, ali i da probaju neka od tradicionalnih jela kao što su cicvara, ljevuša i kiselo mlijeko da bi osjetili pravu čar krajiškog podneblja.

Prema riječima načelnika Mrkonjić Grada Dragana Vođevića u Mrkonjić se, sudeći po društvenim mrežama, tokom protekle godine često dolazilo.

- Svakako da je pandemija uticala na to da svi veću pažnju posvetimo našim prirodnim ljepotama i domaćoj ponudi, a znamo da oni koji dođu u Mrkonjić Grad većinom obiđu jezera Balkana, ali i Eko-zonu Zelenkovac, Centar za posjetioce Pecka ili osvajaju vrhove naših planina Lisine, Ovčare ili Dimitora - istakao je Vođević za “Glas Srpske”. Kako je kazao šetnja oko jezera na Balkani je uvijek aktuelna, u svako godišnje doba, bez obzira na vremenske uslove.

- Prije par mjeseci mogli smo da zapazimo mnogo dječice, koja su se sankala po brdima, a uskoro će i sezona kupanja na jezerima - rekao je Vođević.

Simbol Balkane je kosidba koja je posvećena Mrkonjićaninu Lazaru Laketi te očuvanju tradicije i običaja ovog kraja, ali i sjećanju na mrkonjićke kosce i kose “varcarke”. Ovaj kraj od davnina je poznat po dobrim koscima i čuvenim kovačima, koji su izrađivali, a i danas, izrađuju kose. Manifestacija je prepoznatljiva po takmičenju domaćih i stranih kosaca, ali i po smotri folklora. Ovaj stari običaj i nadmetanje u kosidbi vraća nas u davna vremena i podsjeća na značaj očuvanja identiteta i tradicije naroda koju treba da njegujemo i čuvamo, jer bez očuvanja običaja narod nestaje. Ovogodišnja manifestacija “Dani kosidbe na Balkani - memorijal Lazar Laketa” biće održana u skladu sa epidemiološkim mjerama, a planirano je da obilježavanje bude 26. juna.

Zoning plan

Dragan Vođević je rekao da je Skupština opštine Mrkonjić Grad 2017. godine donijela je odluku kojom je usvojen dokument prostornog uređenja, pod nazivom Zoning plan područja posebne namjene Turističko-rekreativnog centra “Balkana”.

- Tim planom je obuhvaćen dio opštine površine oko 104,3 hektara. Na trećoj sjednici Skupštine, koja je održana u martu ove godine, donesena je odluka o pristupanju izradi regulacionih planova u obuhvatu donesenog Zoning plana, koja predviđa izradu regulacionih planova za vikend zonu, zonu rezervisanu za izgradnju etno-sela i zonu rezervisanu za budući razvoj u obuhvatu Zoning plana u površini od 37,74 hektara - objasnio je Vođević i dodao da je ovaj plan dostupan javnosti i potencijalnim investitorima na internet stranici opštine Mrkonjić Grad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.