Zašto žene širom svijeta na protestima sjeku kosu

U znak protesta žene širom svijeta sjeku kosu, šaljući time simboličnu poruku vlastima u Teheranu.

Po iranskom šerijatskom pravu, žene su obavezne da pokrivaju kosu i nose dugu, široku odeću. Prestupnice se mogu suočiti sa javnim ukorom, novčanom kaznom ili hapšenjem.

Policija zadužena za očuvanje morala je tako uhapsila Mahsu Amini zbog kršenja strogih pravila, a nakon hapšenja ona je pala u komu i preminula. 

Vlasti odbacuju optužbe koje su se pojavile na društvenim mrežama da je pretučena, navodeći da joj je pozlilo dok je čekala na ispitavanje sa drugim pritvorenicama. To nije zadovoljilo brojne demonstrante koji na ulicama već deset dana traže pravdu. U ovim protestima dosad je zvanično život izgubila 41 osoba.

Mediji su zabilježili brojne snimke žena koje su u znak protesta sjekle kosu širom svijeta.

Za mnoge Iranke to je izuzetno potresan oblik protesta - kosa je simbol ljepote žene, koja mora da bude skrivena.

"Želimo da im pokažemo da nam nije stalo do njihovih standarda, njihove definicije ljepote ili kako oni misle da treba da izgledamo", rekla je 36-godišnja Faezeh Afšan, iranska inženjerka hemije koji živi u Bolonji.

Odsjecanje kose u iranskoj literaturi 

U izjavi za Si-En-En Afšanova objašnjava da je u iranskoj literaturi odsjecanje kose znak žalosti, a ponekad i protesta. "Ako treba da se ošišamo da pokažemo da smo ljuti... uradićemo to", poručuje.

Šahnama, jedno od najvažnijih persijskih djela, je hiljadu godina stari ep o kraljevima, koji se sastoji od skoro 60.000 stihova.

U ovom epu, nakon što je heroj Sijavaš ubijen, njegova supruga i djevojke koje su je pratile ošišale su kosu u znak protesta zbog nepravde.

"Rezanje kose je drevna persijska tradicija, kada je bijes jači od moći tlačitelja. Došao je trenutak koji smo čekali. Politika nadahnuta poezijom", tvitovala je književnica i prevodilac iz Velsa Šara Ataši.

Likovi prikazani u Šahnami "su u svakodnevnoj upotrebi kao simboli i arhetipovi", rekla je ona, dodajući da je pjesma pomogla da se oblikuju identiteti Iranaca, Avganistanaca i Tadžika tokom hiljadu godina.

I u djelima drugih pjesnika bilježi se ovakav običaj, a nije nepoznat ni u drugim kulturama.

U Epu o Gilgamešu se šišanjem ili čupanjem kose izražava muka. 

Pošto je riječ o epu starom 3.500 godina, pretpostavlja se da je uticao i na persijsku kulturu.

"Šišanje kose je samo po sebi ceremonija žalosti kako bi se bolje razotkrila dubina patnje zbog gubitka voljene osobe, a u današnjem kontekstu to je znak protesta protiv ubijanja našeg naroda", navela je Atašijeva.

Šima Babei, iranska aktivistkinja sa prebivalištem u Belgiji, kaže da ju je iranska moralna policija uhapsila 2018. jer je javno skinula svoj hidžab u znak protesta.

I ona navodi da šišanje ima "istorijsko značenje" za Irance.

"Žene koje izgube direktnu rodbinu ponekad bi se ošišale u znak žalosti i ljutnje, a za nas, nama je Mahsa bila sestra", rekla je Šima Babei.

Pripadnik moralne policije dao izjavu za Bi-Bi-Si

Jedan pripadnik moralne policije je dao intervju za Bi-Bi-Si, pod uslovom da ostane anoniman.

"Rekli su nam da je razlog našeg rada da zaštitimo žene, jer ako se ne oblače na odgovarajući način, to bi moglo da provocira muškarce, koji bi onda mogli da im naude", naveo je.

Kaže da ih je po šestoro u timu, četiri muškarca i dve žene. Šalju ih na mjesta na kojima je veći promet ljudi i traže da se identifikuje veći broj prekršilaca.

"To je kao da idemo u lov, a od nas se očekuje da primjenimo silu protiv njih u kombiju. Znate li koliko sam puta bio u suzama zbog toga? Želim da im kažem da sam jedan od njih. Većina nas su obični vojnici koji prolaze kroz obaveznu vojnu službu. Loše se osjećam", rekao je on.

Borba iranskih vlasti protiv nepravilnog nošenja hidžaba počela je ubrzo nakon Islamske revolucije, 1979. godine.

Sankcije za nenošenje hidžaba i oštrina kojom se borilo protiv kršenja dres koda, zavisili su od toga ko je na vlasti.

Pod vlašću sadašnjeg predsjednika Ebrahima Raisija uvedene su nadzorne kamere kako bi se napisale kazne ženama koje su prekršile pravila i kako bi bile pozvane na "konsultacije" - zatvorska kazna na koju ide svaki Iranac ili Iranka koji dovede u pitanje nošenje hidžaba.

Ove nove restrikcije dovele su i do novih hapšenja, ali su izazvale i bunt kod žena koje objavljuju fotografije i snimke sebe na društvenim mrežama, bez hidžaba. Ovakvi potezi su se umnožili od smrti Mahse Amini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.